Da li znate gde se nalazi „Srpska Atlantida“? Baš na onom mestu na kome se nalazi i „Evropski Jerusalim“
Možda zvuči čudno da u Srbiji postoji jedno mesto koje se poredi i sa drevnom Atlantidom i sa fascinantnim Jerusalimom. Ali takvo mesto ipak postoji.
Istini za volju, to se ne pominje često, ali jezero Gazivode je upravo to mesto.
Kada je tok reke Ibar, sada već daleke 1977. godine pregrađen, nastaje jezero, koje je simbol tog dela Kosova i Metohije. Zapravo je gornji tok te reke pregrađen sa ciljem obezbeđivanja snabdevanja vodom okolnog područja.
Nešto više od stotinu metara je maksimalna dubina jezera Gazivode, dok je njegova ukupna površina oko 12 kvadratnih kilometara.
„Srpska Atlantida“
Na nadmorskoj visini od gotovo sedam stotina metara smešteno je ovo, veštačkim putem nastalo jezero, čija je širina oko 460 metara, dok je dugo nešto više od četiri stotine metara.
Zanimljivo je pomenuti da je prilikom nastanka ovog jezera došlo i do potapanja ne samo sela na tom području, već i značajnih kulturno-istorijskih spomenika.
Na svu sreću, mnogo toga što je ležalo na dnu Gazivoda vremenom je otkriveno. I baš zbog tih otkrića se javila krilatica „Srpska Atlantida“, koja se za ovo jezero i vezuje.
Izuzev groblja koje datira još iz perioda rimske vladavine tim područjem, prilikom istraživanja pronađeni su i ostaci dvora srpske kraljice Jelene Anžujske i kula sa zvonikom, što su ujedno i neka od najznačajnijih otkrića.
„Evropski Jerusalim“
Specifično po mnogo čemu, ovo jezero posebno je interesantno i onima koji se svrstavaju među takozvane teoretičare zavere i to najpre zbog brzine gradnje. Naime, mnogo toga što je vezano za nastanak ovog jezera na Kosovu i Metohiji privlači pažnju baš takvih ljudi. I ne samo zato što je relativno brzo doneta odluka da bude pregrađen tok reke Ibar, ne bi li na području nekadašnjeg sela Gazivode bilo formirano jezero, nego i zato što je značajan deo dokumentacije potrebne za takvu oduku jednostavno nestao ili je izgubljen.
No, bilo kako bilo, u prilog onima koji zastupaju takozvane teorije zavere ide i podatak da nije izvršen temeljan i maksimalno profesionalan popis svega onoga što se na tom području pre nastanka jezera nalazilo, a što je nažalost priliko formiranja Gazivoda silom prilika potopljeno.
Razlog zbog koga se osim „Srpska Atlantida“, jezero Gazivode naziva i „Evropski Jerusalim“ jeste taj što se smatra da na njegovom dnu leži mnoštvo najpre sakralnih, ali i objekata druge namene. Ono što jeste otkriveno, osim ostataka dvora nekadašnje srpske kraljice Jelene Anžujske, koja je Srbiji darovala kraljeve Milutina i Dragutina, jesu i ostaci građevine koju je takođe ta vladarka podigla, a u okviru koje je funkcionisala škola za devojke, odnosno za dame toga doba.
Prilikom istraživavanja su otkriveni i ostaci nekropola iz rimskog perioda, ali i crkava nastalih tokom srednjeg veka, te zvonik za koji je utvrđeno da je izgrađen još tokom 13. veka, kao i ostaci jednog manastira, što sve jasno ukazuje na značaj koji je područje na kome je formirano jezero Gazivode u svoje vreme imalo.
( Ona.rs / „Vikipedija“ / „Turizmopedija“ )