Nije samo najveća među svim srpskim manastirima, nego je riznica ove svetinje i najbolje očuvana od svih
Gradnju svetinje u blizini Peći, na Kosovu i Metohiji započeo je sin srpskog kralja Milutina, Stefan Uroš Treći, istorijski upamćen kao Stefan Dečanski.
Kasnije je srpski car Dušan Silni, njegov sin, želeći da dovrši velelepni manastir, koji je kao svoju zadužbinu započeo njegov otac. I u tom naumu je i uspeo 1335. godine.
Sa razlogom je odabrana i lokacija na kojoj je podignut manastir Visoki Dečani. Uz obalu Dečanske Bistrice vodio je i put prema carskom gradu Prizrenu.
Još jedan od razloga zbog kojih je ova svetinja, čija je glavna crkva posvećena Hristu Spasu, tako poštovana, jesu i mošti kralja Stefana Dečanskog, koje se u ovom manastiru čuvaju.
Selo istoimenog naziva
Manastir Visoki Dečani nazvan je po provobitnom selu, koje se tu nalazilo, a čiji naziv je bio Detčani, odnosno Dedčani. Kako je dalje pojašnjeno na sajtu „Zadužbine Nemanjića“, bilo je to mesto na kome su se podvizivali tradicionalno „dobri dedovi i starci“.
Budući da su Dečani u ono vreme važili za najvišu svetinju, koja je odolela zubu vremena, to i nosi prefiks visoki. Bila je to u periodu postojanja srednjevekovne Srbije ne samo najviša očuvana svetinja, nego i najveća.
Dodatno su lepoti Visokih Dečana doprineli i pažljivo odbrani materijali, koji su za gradnju ove svetinje korišćeni.
Manastirska riznica
Freskoslikarstvo Visokih Dečana je jedna od naznačajnijih vrednosti ove srpske srednjevekovne svetinje. U pitanju su autentične freske, nastale u prvim decenijama 14. veka, u vreme gradnje manastira. Njihova viševekovna očuvanost jasno ukazuje i na kvalitet izrade ovih remek dela srednjevekovnog fresko slikarstva.
Pa ipak, iako su freske Visokih Dečana toliko vredne, riznica ove svetinje na Kosovu i Metohiji je tek posebna priča.
Smatra se da je u pitanju ne samo najveća riznica jednog manastira u okviru Srpske pravoslavne crkve, već i riznica u kojoj se nalaze najbolje očuvane relikvije i drugi predmeti.
Posebno su značajne ikone koje se u njoj čuvaju, a koje su nastajale u periodu između 14. i 19. veka. Takođe, deo riznice manastira Visoki Dečani su i značajne štampane i rukopsine knjige, kao i dokumenta i to ne samo ona koja su na srpskom, već i na grčkom i na turskom jeziku, dok se u riznici nalazi i srpska kadionica nastala tokom 15. veka, kao i mnogi drugi što metalni što drveni predmeti.
( Ona.rs / „Decani.org“ )
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Jedini objekat koji i dalje čuva Kfor, otac Petar im je zahvalan: Visoki Dečani živi svedok istorije
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.