• 0

Vreme čitanja: oko 3 min.

Ovo su najugroženiji organi u periodu slavlja: Prejedanje je mučenje organizma, kaže nutricionista

Vreme čitanja: oko 3 min.

Konstantno jedemo hranu koja se dugo obrađuje i vari

  • 0
Jovana Živić Foto: Mileta Mirčetić, Shutterstock

Osobi od 60 ili 70 kilograma je optimalno potrebno do 1600 kalorija dnevno. U toku praznika taj broj se čak i utrostručuje. Mi nismo ni svesni koliko kalorija unesemo dok sedimo za prazničkom trpezom. I još jedan problem predstavlja gotovo nepostojeći razmak između jela - tu se računa i grickanje, a i kafa i sva druga pića.

- Problem je to što se praznici vežu. Slave nam kreću od novembra, pa posle imamo Novu godinu, ljudi se tu opuste. Posle imamo Božić, i tako se bukvalno veže dan za danom, a najveći problem je što su zapravo nama gladne oči - počinje nutricionista Jovana Živić za Ona.rs.

Kada toliko jedemo, nama organizam gotovo da nikad i ne odmara, a posebno utiče na naš pankreas.

Jetra - unosimo hranu koja nije zdrava, alkohol, gazirane sokove koji imaju aditive. Samim tim jetra ne može da podnese toliko da prečisti - ne može toliko da izmetabolizuje.

Pankreas - šta god da pojedemo, da popijemo čak i kafu, pankreas pokreće lučenje insulina, da bi spustio nivo šećera u krvi. Ako konstantno nešto obilno jedemo, pankreas će stalno da luči insulin. To je konstantno maltretiranje organizma koji nikada ne odmara.

Creva - najmanje dva sata je potrebno da prođe od obroka do obroka da bi se to razložilo u crevima, da krene da se izbačuje višak. Ako konstantno jedemo, u crevima ostaju toksini, dolazi do nadimanja i gasova.

Želudac - umesto da unesena hrana posle dva sata napusti želudac, ona tu stoji i od dužeg zadržavanja se raspada, a onda nastaju neprijatni gasovi.

Emocije - emocionalno prejedanje je posebna vrsta problema, jer ukoliko se baš ne radujemo praznicima, utehu nalazimo u hrani, posebno u slatkišima.

Kako to sve funkcioniše u organima

- Šta god da pojedemo, da popijemo, luči se određeni nivo insulina da bi spustio tu glukozu u krvi. Insulin skoči, pa naglo padne. Ako, na primer, odmah posle pola sata imamo napad gladi, on naglo opada, zato što smo pojeli hranu koja ima visoki glikemijski indeks. I automatski pankreas u to ulaže više energije. Insulin se konstantno luči, a kada imamo visoki, pa nizak insulin, kasnije dolazi do tih osećaja gladi - priča nam Jovana.

Jetra je "glavno čistilište" našeg organizma, ona ima funkciju odbrane organizma. Tolika hrana prosto ne može ni da se izmetabolizuje zato što konstantno nešto jedemo i naša jetra reaguje na to kao na otrov.

- Jetra ima ulogu da očisti organizam od toksina. Ako konstantno unosimo hranu koja je jaka, prosto ne može da se izmetabolizuje. To je učinak. E, tu kreće napad žuči posle obilne hrane, zato što holesterol koji dolazi iz masti i iz nekih transmasti i šećera, ne može da se izluči, on se rastvara u vodi i zbog te količine ne može dovoljno da se izluči, jetra to ne može da izmetabolizuje i zbog toga nam proradi žuč - objašnjava.

Leptin i grelin

Leptin i grelin su hormoni koji ti stimulišu sitost i glad. Nama leptin šalje signal da smo dovoljno siti, da ne treba da jedemo više, a grelin šalje impuls da smo gladni.

- Mi konstantno nešto jedemo, pogotovo hranu koja se dugo obrađuje. Nama je grelin konstantno visok, a grelin ti je takođe povezan i stimuliše hormon rasta i automatski grelin pomaže i ubrzava gubitak kilograma. Ti kad konstantno jedeš, tebi je grelin konstantno visok, ne opada u krvi i onda prosto ne može organizam da metabolizuje i dolazi do usporavanja metabolizma. Leptin - to je ono kad pojedeš nešto, pa je potrebno 20 minuta da se pošalje signal do hipotalamusa, odnosno da ti se leptin proizvede u masnom tkivu, pa da pošalje signal mozgu da smo mi dovoljno siti. Ti ako jedeš suviše brzo, ako konstantno jedeš i "pritiskaš" nešto, tebi leptin postaje konstantno visok, dolazi do leptinske rezistencije i to je isto ozbiljna stvar o kojoj se ne priča dovoljno. Svi pričaju o insulinskoj rezistenciji, ali imaš i tu leptinsku rezistenciju, pogotovo kad je neko gojazan - što ima više tog masnog tkiva, ima veću tendenciju da dobije leptinsku rezistenciju - pojašnjava Jovana.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Fitnes i zdravlje