• 2

Vreme čitanja: oko 9 min.

Dr Tijana Prodanović astrofiziku približava svima nama: "Nauka mi je uvek kao neka igra"

Vreme čitanja: oko 9 min.

Srbija se jako visoko kotira po broju žena koje se bave fizikom i astrofizikom u odnosu na ostatak zapadnog sveta, smatra naša sagovornica

  • 2
dr Tijana Prodanović privatna arhiva

Istražujući naučne vode u Srbiji, naišli smo na jednu veoma obrazovanu i zanimljivu ženu, koja pokriva naučnu sferu o kojoj ne znamo mnogo, a divimo joj se - u pitanju je astrofizika, nauka koja je ključ svih "tajni" života.

Otkrili smo pregršt njenog zanimljivog i edukativnog video-sadržaja na društvenim mrežama, koji nesebično deli sa svojim pratiocima, žednim znanja o kosmosu... Predstavljamo vam "Dr Cosmic Ray", poznatiju kao Tijana Prodanović, doktor astrofizike.

Oduševljeni onim što smo videli, zamolili smo našu sagovornicu, profesorku na Matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, da sa nama podeli neke ključne stvari u vezi sa ovom oblašću nauke, gde smo u našem razgovoru naučili vrlo interesantne stvari, a malo je reći da smo ostali inspirisani celom pričom.

Tijana Prodanović iz Novog Sada radi kao vanredni profesor na Matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i kao naučnik mašinskog učenja u startap-u Wonder Dynamics u Novom Sadu.

Na pitanje šta ju je inspirisalo da se opredeli za karijeru astrofizičara, odgovara:

- Svemir me je zanimao odmalena, ali nisam odmah znala da time može da se bavi. Tek kasnije sam saznala da postoje studije astrofizike u Beogradu. Dvoumila sam se tokom srednje škole još oko nekih opcija, ali na kraju sam shvatila da me od svega toga ipak svemir najviše interesuje, a znala sam dobro da mi je bitno da radim ono što volim jer samo tada posao ne izgleda kao posao i samo tada znam da mogu dati najbolje od sebe. Tako da su te stvari presudile.

Studiranje u Beogradu i u Ilinoisu

Naša sagovornica je završila fiziku na univerzitetu u Ilinoisu. Osnovne studije astrofizike završila je na Matematičkom fakultetu u Beogradu, nakon čega je otišla na petogodišnje doktorske, kako kaže, u suštini spojene master i doktorske studije, na Univerzitet Ilinoisa u Uraba-Šampejnu.

Same studije u Americi su, kaže, bile potpuno osveženje i ostavile su veliki utisak na nju, posebno opušten odnos profesor-student, gde je atmosfera takva da se studenti ne plaše da postavljaju pitanja što kod nas nije baš slučaj, kaže, i predavanja koja čak i kad su potpuno ozbiljna su i zabavna i interesantna.

- Sve to sam se sa svojim povratkom trudila da primenim u svojoj nastavi i svom radu sa studentima - zaključuje.

@drcosmicray Zašto sam se vratila iz Amerike? #nauka #storytime #amerika #studije #studijeuinostranstvu #samonauka #uiuc ♬ Home - Edith Whiskers

Na pitanje da li ima malo žena u nauci u Srbiji, dr Prodanović kaže:

- Nema ih baš toliko malo kod nas. Naprotiv, Srbija se jako visoko kotira po broju žena koje se bave fizikom i astrofizikom u odnosu na ostatak zapadnog sveta. Međutim i pored toga se i dalje uspeh naučnica ne vrednuje baš isto kao uspeh naučnika, pri čemu većina zaposlenih žena kod nas u stvari radi dva posla – ima karijeru i održava domaćinstvo, jer smo i dalje duboko patrijarhalna zemlja - kaže naša sagovornica.

Žene su svetu nauke

U zapadnom svetu, kaže, vidimo da, iako u nekim oblastima upiše studije približno isti broj devojaka i muškaraca, ti brojevi se sa svakim sledećim stadijumom karijere sve više razlikuju u korist muškaraca, a nauštrb žena jer žene mnogo sporije napreduju, i to ne zato što nisu sposobne kao muškarci da se bave naukom, već zato što je i dalje ceo svet duboko patrijarhalan i slika nauke je dugo bila čisto muška.

- Pogledajmo samo koliko je žena dobilo Nobelove nagrade a koliko muškaraca ili, na primer, koliko imamo trenutno žena u Srpskoj akademiji nauka a koliko muškaraca. Iako je, kao što sam malopre rekla, odnos broja naučnica i naučnika u Srbiji dosta pozitivan, i dalje muškarci mnogo lakše napreduju jer većinu tela koja donose bilo kakve odluke čine muškarci.

Njeni video-sadržaji su vrlo dinamični i razdragani. Pitalo smo je da li je zanimljivo biti naučnik.

- Ako volite da rešavate probleme i zagonetke, onda biste uživali da se bavite i naukom. Tako gledano, nauka je meni uvek kao neka igra, kao neki lov na blago gde rešavate neke zagonetke na putu do nekog cilja. Ima tu naravno i dosadnih delova, ali suština zaista jeste zabavna.

Nekada, kaže, može satima, po osam do deset sati da sedi i radi na nekom problemu, a da ne oseti umor jer je toliko uvuče.

dr Tijana Prodanović privatna arhiva

Astrofizika na "TikTok-u" i u životu

Tijana Prodanović određene procese iz oblasti astrofizike predstavlja vrlo zanimljivo, slikovito. Na pitanje kako je došla na tu ideju, odgovara:

- Astrofizika je često dosta apstraktna jer se bavi stvarima koje su jako daleke i temama koje nam je teško da zamislimo i uporedimo sa nečim zemaljskim. Zato često pribegavamo analogijama da bivmo poredeći nešto što nam je zemaljsko i poznato lakše razumeli nešto daleko i nezamislivo - objašnjava naša sagovornica i dodaje da često dobija pitanje čemu istraživanje svemira uopšte služi.

- Puno košta a nije očigledan benefit. S druge strane, imamo naučnike iz drugih oblasti koji se bave istraživanjem lekova za neke bolesti, novih oblika energije, razvojem nekih tehnologija. Čime to astrofizika doprinosi? Po meni najveći značaj astrofizike je taj što postavlja ona najdublja i najteža pitanja: Kako je sve nastalo? Odakle smo došli? Kako će se sve završiti? To su teška pitanja i svaki pokušaj da odgovorite na njih zahteva veliku kreativnost i razmišljanje „van kutije“.

@drcosmicray Vesti iz nesvesti tj svemira! #nauka #samonauka #svemir #astronomija #hayabusa2 #asteroid #zivot ♬ Blade Runner 2049 - Synthwave Goose

Ona objašnjava da, pokušavajući da što bolje snime svemir, naučnici su razvili CCD senzore koji su omogućili da fotografije na filmu zamenimo digitalnim fotografijama. Osnova te tehnologije je danas u našim mobilnim telefonima kojima pravimo selfije. Misije koje su dovele čoveka do Meseca su zaslužne i za otkriće bežičnih slušalica, boljih guma, filtera za vodu, osnovu tehnologije skenera koja se danas koristi u CAT i MRI medicinskim skenerima, memorijsku penu na kojoj danas spavamo i tako dalje.

- Ko zna kakve nas nove tehnologije u životu čekaju a koje su nastale dok su naučnici smišljali kako da James Web Space Telescope zapakuju, lansiraju 2021. godine, pošalju na 1,5 miliona kilometara od Zemlje, gde se sam raspakovao i sklopio da posmatra najudaljenije galaksije u svemiru - kaže dr Tijana Prodanović.

Kad pokušate da dohvatite nemoguće, tada dolazite do najkreativnijih rešenja.

Na društvenim mrežama, posebno na "TikTok-u" i "Instagramu" broji mnoge pratilaca žednih znanja... Imala je posebnu inspiraciju da deli edukativni sadržaj na ovim platformama:

- Imam dva sestrića koji su u osnovnoj školi i primetila sam u nekom momentu da su prestali toliko da gledaju sadržaje na "Youtube-u" i počeli da se prebacuju na "TikTok", tako da mi je postalo jasno da su mladi sada najviše tu.

Kada su, kaže, 2021. organizovali još jedu manifestaciju Noć istraživača u Novom Sadu, odlučila je da treba malo više promovisati i taj događaj i nauku na "TikTok-u" i tim povodom je i napravila prvi "TikTok" klip.

- Na moje veliko iznenadjenje, video je imao na desetine hiljada pregleda, iako ja nisam uopšte imala pratilaca i tada sam shvatila da sam algoritam "TikTok-a" takav jednim delom plasira svima neke nove sadržaje koje možda nisu ni sami tražili niti znali da vole, što daje velike mogućnosti za popularizaciju nauke.

@drcosmicray #stitch with @Ančićka 🍵 Evo odgovora zašto je na planinama hladnije iako su boiže Suncu #nauka #samonauka #atmosfera #sunce #planine #fizika #pitanje #pitanjeiodgovori ♬ She Share Story (for Vlog) - 山口夕依

Nije, kaže, bila toliko drugačija od dece danas. I ona je volela superheroje, omiljeni joj je bio i danas jeste Supermen.

- A onda, kad sam porasla i sada, kad se bavim naukom, znam da mogu i da sa naučne strane razmotrim da li bi Supermen i neke supermoći mogle da postoje tako da o tome često pričam i na svojim predavanjima i na "TikToku".

@drcosmicray I kako vam se svidja film? #nauka #samonauka #betmen #batman #film #superheroj #supermen ♬ The Batman Theme - Danny Elfman

Obrazovanje je u krizi

Profesorka se osvrnula i na obrazovanje mladih na Balkanu, kao i u celom svetu.

- Smatram da je obrazovanje generalno u krizi, jer se sa internetom desila velika informaciona revolucija, sa društvenim mrežama se promenio način kako komuniciramo, i sve to dovelo je do toga da se promenio način kako je deci danas prirodno da usvajaju znanje, a obrazovni sistem svuda ima velike probleme da se prilagodi ovim promenama. Kod nas je to posebno izraženo jer smo i dalje dosta konzervativno društvo i sve promene idu dosta teško.

@drcosmicray Reply to @dusan._totavaj Evo odgovora na popularno pitanje ovih dana! #nauka #samonauka #mesec #astronomija ♬ original sound - Dr Cosmic Ray

Pitali smo je i kakav je njen stav prema kvantnoj fizici i šta misli o postojanju multiverzima?

- Nema savremene fizike bez kvantne fizike, i još uvek imamo tu dosta da otkrijemo i razumemo. Što se multiverzuma tiče postoji više verzija multiverzuma i ceo koncept je direktno vezan sa kvantnom fizikom. Postoji dosta fundamentalnih pitanja na koja u ovom svemiru nemamo odgovor, kao na primer zašto su konstante koje srećemo u prirodi i koristimo da opišemo prirodu baš takve, zašto imaju baš te vrednosti?

Jedno rešenje je da imate beskonačno svemira u kojima one imaju razne druge vrednosti i drugačiji zakoni važe. Jedan način da tako nešto nastane je direktno iz perioda najranijeg svemira koji zovemo „inflacija“ kada je svemir naglo porastao. Međutim različita mesta u svemiru su možda kroz tu fazu prošla u različito vreme i ta faza je možda različito trajala, što bi dovelo do postojanja velikog broja odvojenih svemira od kojih bi svaki imao svoje konstante i zakone prirode. Još uvek nemamo dokaze da tako nešto postoji, ali ne znači da nećemo jednom. Jer koliko se ova ideja sviđa naučnoj fantastici toliko sve sviđa i naučnicima tako da postoji dosta istraživanja na tu temu.

dr Tijana Prodanović foto: privatna arhiva

A šta misli o čuvenoj teoriji simulacije? Trenutno vidimo da je u svetu sve više popularno sve oko AI-a i VR-a; ljudski mozak još uvek reaguje na sve to kao da je realnost, pa kako bismo mogli da dokažemo da, recimo, nismo u simulaciji?

- Pitanje da li živimo u simulaciji, nalik na Matriks, nije novo. Međutim, tehnologija je sada toliko napredovala da sve lakše i sa sve više detalja u naučnim istraživanjima pravimo simulacije nastajanja čitavog svemira. Zato nije nezamislivo da pretpostavimo da ćemo jednom možda uspeti da napravimo simulacije i procesa nastanka svemira, i planeta u njemu, i života na njima, i onda se prirodno postavlja pitanje a šta ako mi sami živimo u jednoj takvoj simulaciji, da li bi mogli to da primetimo.

Otkriće ove teorije je trenutno svojevrstan sveti gral fizike, ali to ne znači da i kad otkrijemo nju, neće biti još neka nova teorija iznad nje, jer to je nauka – uvek mogu nova pitanja da se postave.

Zato znamo da mora da postoji veća teorija, koja bi objedinila ove dve, čije dve krajnosti bi bile ove dve teorije i koja će nam nadam se dati odgovore na neka od ovih otvorenih pitanja - objašnjava naša sagovornica.

@drcosmicray Da li su slike koje napravi veštačka inteligencija umetnost? Procenite sami! #nauka #samonauka #vestackainteligencija #stablediffusion #midjourney #dalle ♬ Space Cowboy (Classic Radio) - Jamiroquai

Jezik nauke svima razumljiv

Snimci poput objašnjenja o pomeranju sata, o tome zašto smo određenim danima posebno raspoloženi govore koliko je nauka u stvari naš svakodnevni život. Da li se, između ostalog, zbog toga i opredelilu za astrofiziku?

- Zato sam zavolela fiziku, jer fizika zaista objašnjava sve oko nas i zato ja nekada kažem da mi je najlakše da mladima pičam o fizici jer mogu da dam primere iz svakodnevnog života, s obzirom na to da sve to već znaju, sve su iskusili, samo sada moramo da naučimo novi jezik kojim to opisujemo. To je jezik nauke.

dr Tijana Prodanović privatna arhiva

Nauku koja deluje vrlo hermetično predstavljate vrlo zanimljivo i na najmodernijoj društvenoj mreži. Pitali smo je, šta kažu pratioci, da li im je olakšala mnoge nedoumice?

- Najdraži su mi komentari tipa da neko nije voleo fiziku, a sada mu je zanimljiva, ili kad kažu da su nešto konačno razumeli. Tako da da, nadam se da rešavam polako ljudima neke nedoumice, jednu po jednu.

I za kraj, zanimalo nas je - kakve nam prilike proleće donosi?

- Donosi nam uživanje u lepim prolećnim sazvežđima kao što su Lav, Volar, Berenikina kosa. Venera će se 10. i 11. aprila

moći lepo videti blizu prelepog otvorenog zvezdanog jata koje zovemo Plejade ili Vlašići, 22. maja ćemo imati jako lep pogled na Mesec koji će se naći između Venere i Meseca.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Dr Dragana Rogulja, srpska naučnica i profesorka na Harvardu, o epohalnom otkriću njenog tima

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Ona

Komentari

  • Obilić

    12. april 2023. | 12:53

    E to je lepo članak, o tome treba da čitamo i da se edukujemo na kraju krajeva. Pratim je duže vreme na drustvenim mrežama i jedna je od naj drazih zena koja ime da svoje znanje umiljato Insa puno ljubavi prinese na sve nas.

    Podelite komentar

  • Sanja

    18. april 2023. | 12:35

    Gledala sam često ovu mladu djevojku i imam samo riječi hvale za njen naučni rad.Onda kad malo bolje pogledam ove slike koje ste objavili , po malo je bilo razočaravajuće, da nas ova gospođica osim svog rada sa djecom i skrene pažnju na svoje seksualne opredeljenosti. Ima pravo na to ,ali to ne treba da nas upoznaje.

    Podelite komentar