Ovo voće je 250 puta slađe od šećera, a gotovo da nema kalorije: Dobilo je ime po monasima
Dok se sve više ljudi trudi da smanji unos šećera, potraga za prirodnim zaslađivačima postala je važnija nego ikada. Poslednjih godina, pored stevije i eritritola, sve češće se pominje i monaško voće, poznato i kao luo han guo ili monk fruit. Iako je u Evropi još relativno nepoznato, u Kini se koristi vekovima - kako u tradicionalnoj medicini, tako i u ishrani.
Ono što ovo egzotično voće izdvaja jeste njegova izuzetna slatkoća. Iako je višestruko slađe od običnog šećera, gotovo da ne sadrži kalorije i ne izaziva nagli porast nivoa glukoze u krvi. Upravo zbog toga postaje sve popularniji izbor među osobama koje žele zdraviju alternativu klasičnim zaslađivačima.
Šta je monaško voće i odakle potiče?
Monaško voće je plod biljke Siraitia grosvenorii, koja pripada porodici bundeva. Reč je o malom, okruglom voću koje prirodno raste na jugu Kine, naročito u oblasti Guangsi, gde se uzgaja stotinama godina.
Naziv je dobilo po budističkim monasima, za koje se veruje da su prvi počeli da ga gaje i koriste. U tradicionalnoj kineskoj medicini osušeni plodovi služili su za pripremu napitaka koji su se koristili kod upale grla, kašlja i osećaja suvih usta.
Danas se monaško voće najčešće koristi kao prirodni zaslađivač.
Zašto je toliko slađe od običnog šećera?
Za intenzivan sladak ukus zaslužna su prirodna jedinjenja poznata kao mogrozidi. Upravo zahvaljujući njima, ekstrakt monaškog voća može biti čak 150 do 250 puta slađi od belog šećera.
Organizam mogrozide gotovo da ne koristi kao izvor energije, zbog čega ekstrakt sadrži veoma malo kalorija i ne utiče značajno na nivo šećera i insulina u krvi.
Zbog tih osobina monaško voće sve češće biraju osobe koje žele da smanje unos šećera ili kontrolišu kalorijski unos.
Kako se koristi u ishrani?
Sveže monaško voće retko se može pronaći van Azije jer se brzo kvari. Mnogo češće prodaje se u obliku praha, tečnosti, tableta ili kao mešavina sa eritritolom, što olakšava doziranje.
Može se koristiti za zaslađivanje:
- kafe i čaja,
- limunade i drugih napitaka,
- jogurta i ovsenih kaša,
- smutija,
- domaćih kolača i poslastica.
Pošto je veoma slatko, dovoljne su veoma male količine.
Kome može biti dobar izbor?
Monaško voće može biti korisna alternativa šećeru za različite grupe ljudi, posebno za:
osobe sa dijabetesom, uz prethodni savet lekara ili nutricioniste; osobe sa insulinskom rezistencijom koje žele da smanje unos prostih šećera; ljude koji pokušavaju da smršaju i kontrolišu unos kalorija; one koji žele bolje da zaštite zube, jer za razliku od šećera ne podstiče razvoj bakterija koje izazivaju karijes.
Da li monaško voće ima i druge zdravstvene koristi?
Pojedina istraživanja ukazuju na to da mogrozidi imaju antioksidativna i potencijalno protivupalna svojstva. Međutim, najveći broj dosadašnjih studija sproveden je na ćelijama ili životinjama.
Zbog toga još nema dovoljno kvalitetnih dokaza koji bi potvrdili da monaško voće ima dokazano lekovito dejstvo kod ljudi.
Njegova najveća i najbolje potvrđena prednost za sada ostaje to što može da posluži kao prirodna zamena za šećer sa veoma malo kalorija, bez značajnog uticaja na nivo glukoze u krvi.
(Ona.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Roštilj u čamcu, Spajdermen, pirat sa Drine i skokovi: Šta se sve moglo videti na Drinskoj regati
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.