Šljivovica se našla na UNESCO listi nematerijalnog nasleđa: Srpski brend zbog kojeg se turisti rado vraćaju

Šljivovica je srpski brend već decenijama dosta prepoznatljiv u svetu, a na sam pomen ove rakije, među turistima koji posete Srbiju, javlja se oduševljenje. Stoga nije ni čudo da se našla na UNESCO listi nematerijalnog nasleđa.

Uz nju se veseli, smeje, slavi, nazdravlja iz čokanjčića, ali i tuguje i oprašta od voljenih. Glavni je aperitiv, sa njom se slavlje započinje, a neretko i završava. Najpopularnija voćna rakija najbolje sazreva u budarima od hrastovine, a svaki domaćin zna da se nakon berbe šljiva više ostavlja za pravljenje rakije u kazanima, nego za pripremu slatkog, džemova i drugih poslastica.

Nijedna manifestacija u Srbiji ne može da prođe bez šljivovice, pa čak i ako dođete na Vurdijadu u Babušnicu ili na sajam peglane kobasice u Pirotu, nazdravljaćete njome od štanda do štanda, a lokalci će vam reći od koga možete kupiti najbolju - jer proizvođači koriste svaku priliku za izlaganje.

Institut za voćarstvo iz Čačka je selektovao najčešče sorte šljiva na ovim prostorima: "čačanska lepotica", "čačanska rodna", "stenli", "aženka", "valjevka", "požegača", "blue free", "felicija", "talijanka", "čačanska rana", "rutgešteter", "herman", "šumadinka", "timočanka", "kalifornijska plava", "čačanska najbolja", "čačanski šećer", "hanita", "prezident", "ruska dženarika".

Priprema rakije

Za pripremu je najvažnije birati zdrave plodove, zrele, pa čak i prezrele, a važno je da su zdravi da bi se proces fermentacije odvijao nesmetano. Dakle, koriste se isključivo plodovi koji su dostigli tehnološku zrelost. Takvi plodovi sadrže najpovoljniji odnos šećera i kiselina, što znači da su najbogatiji aromama.

Nakon branja sledi fermentacija - pasiranje, dodavanje kvasca i dodavanje enzima. Pasiranje je odvajanje koštice od voća, a kada se to odradi valjano, kljuk se može sipati u burad u kojima će se odvijati fermentacija uz pomoć kvasca.

Kvasci su jednoćelijski mikroorganizmi, koji su zaslužni za proces pretvaranja šećera u alkohol. Dakle, najpre se stavlja kvasac, pa kljuk, pa se onda dodaju enzimi koji ubrzavaju proces fermentacije koji treba da traje 21 dan.

Nakon završetka fermentacije počinje proces destilacije u kazanu. Destilacijom se tečnost zagreva do ključanja, delimično prevodi u parnu fazu, a ova se zatim kondezuje, hlađenjem u destilat. Pri destilaciji voćnog kljuka se izdvajaju alkohol, voda i primese. Dobijeni destilat bi trebalo da stari u hrastovim burićima najmanje tri do šest meseci, a onda se svodi na željenu jačinu destilovanom vodom. Najbolja organoleptička svojstva šljivovica pokazuje pri jačini od 40–45 odsto vol alkohola.

Već tada se mora znati gde će se rakija čuvati, a najpreporučljivija su drvena burad, staklo, inoks ili keramika.

Selo Šljivovica

Na svega 10 kilometara od Čajetine nalazi se selo poznato po krajoliku, a još poznatije po šljivovici, pa simbolično nosi upravo to ime. Zapravo, ime je dobilo po tome što su u njemu po prvi put posađene šljive, a 2008. godine se u ovom selu prvi put održao i sajam rakije uz bogat kulturno-umetnički program i razna takmičenja.

Rakijada se tradicionalno održava svake godine u ovom selu, a ima za cilj prezentaciju tradicionalnog načina proizvodnje rakije od šljive, koja se u ovom selu proizvodi vekovima. Pored takmičarskog dela, koji prikupi više od 100 uzoraka svake godine, važan deo je i izložba i prodaja, jer posetioci dolaze po najbolju rakiju i ne žele da se vrate samo sa jednom kupljenom flašom.

U Šljivovici možete kupiti sir, kajmak, džemove, med, kupinovo vino, slatko od šljive, kupine, divljih jagoda, štrikane džempere i čarape, razne proizvode od drveta. Dobro pečena rakija pije se uz dobar zalogaj.

A tokom ovog meseca, tačnije od 23. do 26. februara tokom trajanja Sajma turizma, možete posetiti štand Turističke organizacije Srbije, u Hali 4, te se bolje upoznati sa autentičnim srpskim proizvodima, poput šljivovice i saznati koje sve inspirativne destinacije tokom cele godine možete obići u Srbiji.

(Ona.rs)

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Povezane vesti

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.