Nije se džabe govorilo „Bez nevolje, ne idi u Homolje“: Ljudi su se bojali i hajduka i rusalja

Kako ranije, tako i danas, Homoljske planine predstavljaju misteriozni deo istočne Srbije. I baš zato što nisu bile naročito mnogo istražene, u prošlosti su uglavnom korišćene za skrivanje. Što begunaca i odmetnika od zakona, što hajduka.

Smatra se da je to bio i osnovni razlog da se rečenica: „Bez nevolje, ne idi u Homolje“ ustali u narodu tog kraja.

Međutim, postoji još jedan razlog koji je možda doveo do toga da se javi određene doza straha kada se pomenu Homoljske planine. Mnogo je legendi i priča o onostranom vezano za ove planine, među kojima se Beljanica izdvaja kao najpoznatija.

Brojne su legende o vilama koje igraju i znaju da začaraju mlade momke koji prolaze kroz Homolje. Ništa manje brojne nisu ni priče o rusaljama, koje se donekle mogu poistovetiti sa pojmom vešica. Bile su to žene koje su znale da na praznik Trojice upadnu u pravi pravcati trans. I ne samo da su tada stupale u kontakt sa dušama preminulih, nego su znale i da predvide različite događaje.

Sve to je Homoljske planine srvstalo među, možda i jednu od najmističnijih lokaciju u našoj zemlji, ako ne i najmističniju. Barem u tom delu Srbije.

Blago istočne Srbije

Kao deo planiskog Karpatsko-balkanskog sistema, Homoljske planine ili jednostavno Homolje (Homolji) se nalaze u istočnom delu naše zemlje. Oivičene su dvema kotlinama, Žagubičkom i Zviškom.

Ne spadaju u red naročito visokih planina, budući da se na nadmorskoj visini od 962 metara nalazi Homoljski Oman, koji se smatra najvišim vrhom.

I baš zato što nije naročito zahtevan uspon na ovaj vrh, ali i zbog gotovo netaknute prirode i svežeg vazduha, te zanimljivih lokacija u okolini, Homolje neretko posećuju zaljubljenici u prirodu. Ali i mistiku, jer su ove planine često povezane sa mnogim, posve zanimljivim legendama i predanjima.

Znamenitosti Homolja

Da li zato što su se mnogi srpski vladari smenjivali na tom području i tu gradili zadužbine ili zbog legendi koje ih prate, tek Homoljske planine se mogu pohvaliti i brojnim zanimljivim lokacijama.

Gornjačka i Žagubička klisura samo su neke od njih. Vrelo reke Mlave, ali i Krupajsko vrelo, predstavljaju svojevrsna čuda prirode, koja i danas privlače pažnju mnogih ljudi i z svih krajeva naše zemlje.

Manastir Gornjak, ranije poznat kao Ždrelo, još je jedna od znamenitosti koje se nalaze na području Homoljskih planina. Dva se verovanja vezuju za ovu svetinju, koja se smatra zadužbinom kneza Lazara, a o kojoj se u svoje vreme starao monah po imenu Grigorije. Jedna legenda odnosi se na na neobični izvor vode, a druga za vinovu lozu koja raste iz stene, iz koje ta lekovita voda izvire. Prisutno je verovanje da voda koja izvire samo na praznik Đurđevdan može da pomogne ljudima koji imaju poteškoća sa vidom. Postoji i verovanje da oni koji se bore sa neplodnošću treba da pojedu samo jedno zrno grožđa sa loze koja na tom mestu izbija, kako bi imali potomke,

U blizini Gornjaka je i crkva u pećini, koja je posvećena prazniku Blagoveštenja, kao i manastir Reškovica, koji se takođe smatra zadužbinom srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića i u čijem kompleksu postoje tri svetinje.

Manastir Vitovnica, u kome je sahranjen otac Tadej još je jedan od sakralnih objekata na području Homolja. Okarakterisan je kao nepokretno kulturno dobro od velikog značaja i u njemu se čuva Vitovničko jevanđenje, koje je nastalo tokom 16. veka.

U žagubičkom selu nazvanom Trg je i Trška crkva. Posvećena prazniku rođenja Presvete Bogorodice, ova svetinja je na području čitavog Braničevskog okruga najstarija. U blizini je i Šupljaja, kako se naziva crkva posvećena Svetom Georgiju. Veruje se da ju je je izgradila srpska kneginja Milica Hrebeljanovića, supruga kneza Lazara.

Među brojnim pećinama na tom podrčjču izdvajaju se Ceremošnja i Ravništarka.

(Ona.rs / „Gost.rs“ / „Zavučajni muzej Homolja u Žagubici“ )

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Povezane vesti

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.