 
                    Legenda o beogradskom vrapcu: Kako je malena ptica postala simbol stradanja i hrabrosti grada
Grad koji je među turistima iz Evrope, ali i sveta prepoznat kao autentičan i jedan od interesantnijih u ovom delu sveta, Beograd bez sumnje ima mnogo toga da ponudi.
Budući da je u pitanju grad sa viševekovnim postojanjem, to i ne treba da čudi. Ipak, ono što ga razlikuje od mnogih evropskih gradova, jesu njegovi simboli. I to ne svi, već jedan.
Možda mlađe generacije i ne znaju da se vrabac ili dživdžan, kako je njegov lokalni naziv, smatra jednim od najpoznatijih beogradskih simbola. Ali oni malo stariji i te kako dobro znaju da je ova mala ptica smatrana, zasluženo, simbolom Beograda.
Istini za volju, u pitanju je ptičica koja ne obitava samo u Beogradu i u Srbiji, generalno, već i u drugim delovima sveta. Ali je on ipak poznat i pod nazivom beogradski vrabac.
 
                                Povratak u istoriju
Možda će zvučati čudno, ali legenda o tome zašto je baš ova malena ptica okarakterisana kao jedini živi simbol glavnog grada vraća nas vekovima unazad. Tačnije, još u vreme kada su se, tada velike sile, Ugarska i Turska sukobljavale oko prevlasti nad Beogradom.
Sa razlogom, naravno. Glavni grad naše zemlje oduvek je privlačio pažnju baš zbog položaja koji zauzima, pa je i razumljivo zašto su snage tada moćnih zemalja nastojale da ga osvoje.
Ali nije to baš bilo tako lako i jednostavno.
 
                                Legenda o beogradskom simbolu
U prvim decenijama 15. veka ugarske snage su upravljale Beogradom, nakon čega je usledio i pokušaj prve opsade grada od strane turske vojske. Silna osmanska vojska nakon pada Carigrada polovinom tog veka kreće i u drugu opsadu Beograda, od kada i datira legenda o tome zašto je baš ova malena ptica postala i do današnjih dana ostala simbol Beograda.
U periodu od 4. do 22. jula 1456. godine, moćna osmanska vojska predvođena sultanom Mehmedom Drugim, koji je istorijski upamćen i pod nadimkom Osvajač, uložila je veliki trud ne bi li osvojila Beograd.
 
                                 
                                Surovih 18 dana u istoriji glavnog grada obeležila je i jedna legenda, koja je ostala očuvana do današnjih dana.
Značajan broj stanovnika grada stradao je tokom druge opsade. A uz njih, život je za naš lepi grad dao tada i jedan vrabac.
Da bi se bolje razumelo zašto je baš legenda o beogradskom vrapcu, kako ga stanovnici Beograda i danas nazivaju, ostala očuvana do današnjih dana i zašto je baš ta malena ptica ptica prepoznata kao svojevrstan simbol stradanja, treba imati na umu da je tek oko 20 centimetara najveća dužina tela vrapca.
 
                                 
                                Nakon druge opsade Beograda, osmanska vojska je svoju surovost pokazala i u velikom broju stradalih stanovnika. Ipak, među njima, izdvojio se jedan, koji je sa razlogom do danas ostao kao jedan od živih beogradskih simbola. Bio je to jedan maleni vrabac, u čijem telu ne dužem od svega 20 centimetara, preživeli stanovnici Beograda pronalaze ni manje ni više nego čak tri zabodene strele.
Priča o tome brzo se proširila među preživelim stanovnicima Beograda. Sa razlogom je prepoznata kao simbol značajnog stradanja stanovnika glavnog grada i ostala očuvana do današnjih dana.
(Ona.rs / “Kadkakozasto.com” )
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Crkva Svetog Marka najveća je posle Hrama Svetog Save: Građena je po uzoru na Gračanicu
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
 
                             
                                     
                             
                             
                                                 
                                                 
                                                