Legenda o beogradskom vrapcu: Kako je malena ptica postala simbol stradanja i hrabrosti grada

 
  • 0

Grad koji je među turistima iz Evrope, ali i sveta prepoznat kao autentičan i jedan od interesantnijih u ovom delu sveta, Beograd bez sumnje ima mnogo toga da ponudi.

Budući da je u pitanju grad sa viševekovnim postojanjem, to i ne treba da čudi. Ipak, ono što ga razlikuje od mnogih evropskih gradova, jesu njegovi simboli. I to ne svi, već jedan.

Možda mlađe generacije i ne znaju da se vrabac ili dživdžan, kako je njegov lokalni naziv, smatra jednim od najpoznatijih beogradskih simbola. Ali oni malo stariji i te kako dobro znaju da je ova mala ptica smatrana, zasluženo, simbolom Beograda.

Istini za volju, u pitanju je ptičica koja ne obitava samo u Beogradu i u Srbiji, generalno, već i u drugim delovima sveta. Ali je on ipak poznat i pod nazivom beogradski vrabac.

Beograd, metropola, panorama Foto: Predrag Mladenovic/Shutterstock

Povratak u istoriju

Možda će zvučati čudno, ali legenda o tome zašto je baš ova malena ptica okarakterisana kao jedini živi simbol glavnog grada vraća nas vekovima unazad. Tačnije, još u vreme kada su se, tada velike sile, Ugarska i Turska sukobljavale oko prevlasti nad Beogradom.

Sa razlogom, naravno. Glavni grad naše zemlje oduvek je privlačio pažnju baš zbog položaja koji zauzima, pa je i razumljivo zašto su snage tada moćnih zemalja nastojale da ga osvoje.

Ali nije to baš bilo tako lako i jednostavno.

Vrabac Foto: Pixabay/TheOtherKev

Legenda o beogradskom simbolu

U prvim decenijama 15. veka ugarske snage su upravljale Beogradom, nakon čega je usledio i pokušaj prve opsade grada od strane turske vojske. Silna osmanska vojska nakon pada Carigrada polovinom tog veka kreće i u drugu opsadu Beograda, od kada i datira legenda o tome zašto je baš ova malena ptica postala i do današnjih dana ostala simbol Beograda.

U periodu od 4. do 22. jula 1456. godine, moćna osmanska vojska predvođena sultanom Mehmedom Drugim, koji je istorijski upamćen i pod nadimkom Osvajač, uložila je veliki trud ne bi li osvojila Beograd.

Panorama Beograd Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Hram Svetog Save Foto: Tanjug/Beoinfo

Surovih 18 dana u istoriji glavnog grada obeležila je i jedna legenda, koja je ostala očuvana do današnjih dana.

Značajan broj stanovnika grada stradao je tokom druge opsade. A uz njih, život je za naš lepi grad dao tada i jedan vrabac.

Da bi se bolje razumelo zašto je baš legenda o beogradskom vrapcu, kako ga stanovnici Beograda i danas nazivaju, ostala očuvana do današnjih dana i zašto je baš ta malena ptica ptica prepoznata kao svojevrstan simbol stradanja, treba imati na umu da je tek oko 20 centimetara najveća dužina tela vrapca.

Vrabac na grani Foto: A. Nalbantjan
Vrabac, Ada ciganlija Foto: Tviter

Nakon druge opsade Beograda, osmanska vojska je svoju surovost pokazala i u velikom broju stradalih stanovnika. Ipak, među njima, izdvojio se jedan, koji je sa razlogom do danas ostao kao jedan od živih beogradskih simbola. Bio je to jedan maleni vrabac, u čijem telu ne dužem od svega 20 centimetara, preživeli stanovnici Beograda pronalaze ni manje ni više nego čak tri zabodene strele.

Priča o tome brzo se proširila među preživelim stanovnicima Beograda. Sa razlogom je prepoznata kao simbol značajnog stradanja stanovnika glavnog grada i ostala očuvana do današnjih dana.

(Ona.rs / “Kadkakozasto.com” )

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Crkva Svetog Marka najveća je posle Hrama Svetog Save: Građena je po uzoru na Gračanicu

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Putovanja