• 1

Vreme čitanja: oko 2 min.

Znate li je šta je bilo prvo alkoholno piće? A pilo se još pre 10 miliona godina!

Vreme čitanja: oko 2 min.

Mislili ste da su naši preci počeli da se opijaju tek pre desetak hiljada godina, s pojavom prvih većih civilizacija i genijalnim otkrićem kako se prave pivo, vino ili rakija? E, pa prevarili ste se

  • 1

Zabluda je da su alkoholni napici nastali tek u mlađem kamenom dobu, kada su homo sapijensi umesto nomadskog života počeli da se skrašavaju na jednom mestu, odnosno kada su ovladali veštinom skladištenja hrane i uvidom u to da se određenim vidom fermentacije dobijaju moćna pića poput rakije, vina ili piva. Međutim, ostaci naših mnogo starijih prapredaka otkrivaju potpuno drugačiju priču.

Kako se pokazalo, čim je prvi majmun sišao sa drveta na šumsko tlo, njegov metabolizam razvio je enzime za varenje etanola. Procenjuje se da su prvi primati počeli da konzumiraju iz trulog voća fermentisan alkohol još pre osamdesetak miliona godina!

Evo kako alkohol utiče na vas

Kod prvih hominida, koji su se pojavili pre devet miliona godina, sposobnost tela za varenje “komovice” već je bila poprilično razvijena.

Kako se tvrdi u studiji objavljenoj u časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences”, evoluciji možemo da se zahvalimo na tome što su enzimi naše jetre danas uopšte u stanju da razlažu alkohol.

OPREZ: Jedna čaša vina šteti kao tri votke!

Foto: Profimedia/Sciencephoto RM, flickr/Rick Ligthelm Foto: Profimedia/Sciencephoto RM, flickr/Rick Ligthelm

Zapravo, ispostavlja se da se ljudi koji ne podnose piće ili su alkoholičari, jednostavno nisu nasledili taj napredni gen naših davno izumrlih predaka i za njih se može reći da se nalaze niže na evolutivnoj lestvici.

- Pre desetak miliona godina, naša planeta je počela da se hladi, promenili su se izvori hrane, pa su i prvi preci primata (ljudi, šimpanzi i gorila) počeli da se spuštaju na zemlju u potrazi za namirnicama – objašnjava autor studije, Metju Karigan sa Univerziteta u Santa Feu.

I pećinskom čoveku je smrdelo iz usta!

Foto-ilustracija: Profimedia/Corbis Foto-ilustracija: Profimedia/Corbis

Na tlu je bilo dosta trulog voća, pa je bilo od ključne važnosti da organizam nađe načina kako da ga svari, bez neželjenih posledica.

- U to vreme, svako ko nije imao mutaciju u ADH4 genima, vrlo brzo bi se napio, jer nije bilo načina da mu se etanol vrlo brzo ne razgradi u krvi. A pijanstvo je smanjivalo šanse da naš predak preživi i prenese svoje gene dalje – rekao je Karigan.

Foto-ilustracija: Foter/letsgoeverywhere Foto-ilustracija: Foter/letsgoeverywhere

Sve u svemu, zaključak studije je da je etanol iz fermentisanog voća, povrća i drugog bilja praljudskim vrstama milionima godina bio glavni izvor hrane, pa nije ni čudo što su se, s vremenom, u našem mozgu razvili receptori zahvaljujući kojima toliko uživamo u čašici-dve-tri rakije ili svog omiljenog pića. Alkohol naš nasušni!

(Telegraf.rs / IFLS)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Recepti

Komentari

  • Dušan Petrov

    3. decembar 2014. | 15:13

    Pa to je gen za šljivoviski. Mrak. Da nam je svima razvijen do maksimuma nebismo pili vodu.

    Podelite komentar