Ovaj drevni napitak mi je poboljšao energiju, kožu i varenje u 30 DANA: Pila sam ga svako jutro, ovo se desilo
Dok je biljna ishrana u poslednjih nekoliko godina smanjila količinu laktoze u našim obrocima, neki mlečni proizvodi ponovo ulaze u modu zbog svojih zdravstvenih benefita. Među njima je i kefir - fermentisani mlečni napitak bogat probioticima.
Kefir je, kako kaže Emili Lavinija, urednica Fitnessa na Independent.co.uk, dugo smatrala pomalo "odbojnim" zdravim napitkom - znala je da je verovatno vrlo koristan, ali joj ideja o fermentisanom jogurtu nije bila privlačna. Iako su ga nutricionisti preporučivali, birala je druge fermentisane namirnice poput kombuhe i kimčija.
Oni su, doduše, dobar korak ka zdravijim crevima, a nova istraživanja sve češće povezuju stanje crevne flore sa raznim zdravstvenim problemima, od probavnih smetnji do lošeg sna, pa čak i depresije.
Šta kaže nauka o kefiru
Kako objašnjava dr Megan Rosi, poznata kao "doktor za crevno zdravlje":
- Kefir je rođak jogurta, glavna razlika je što sadrži više različitih sojeva mikroorganizama. Iako nema mnogo kliničkih ispitivanja koja prate tačne efekte, smatra se da, zahvaljujući raznovrsnosti i brojnosti bakterija, može pružiti dodatne koristi u odnosu na jogurt, od regulacije telesne težine i smanjenja rizika od srčanih bolesti, do smanjenja upalnih markera u organizmu.
Studija sa Univerziteta Stanford povezala je visok unos fermentisanih namirnica sa nižim nivoom upale u telu.
Zašto sam odlučila da pijem kefir 30 dana
Ovo su Emilino iskustvo i utisci na izazovu od mesec dana koje prenosimo.
Već nekoliko godina pokušavam da smanjim upalu u organizmu i da "vratim sat unazad" kada je reč o biološkoj starosti. Iako nisam opsednuta biohakingom, rezultati zdravstvene provere nedavno su pokazali da je moje telo pet godina "mlađe" od moje hronološke starosti.
Kako sam svuda počela da viđam kefir, odlučila sam da ga uključim u rutinu.
Kako sam ga pila
Trajanje: 30 dana
Količina: 100 ml svako jutro, pre doručka
Vrste koje sam probala: prirodni kefir, kefir sa dodatkom proteina, sa medom i cvetom narandže, jagodom…
Dr Rosi savetuje unos od 100-200 ml dnevno, a vreme konzumiranja zavisi od cilja: na prazan stomak za poboljšanje varenja i zdravlja creva, ili posle obroka za produžen osećaj sitosti.
Prvi utisci i prilagođavanje
Na početku mi je ukus bio čudan - napitak je gust, podseća na jogurt, ali sa izraženijim mirisom i kiselkastim tonom. Nije mi prijao osećaj sloja koji ostaje na jeziku i u grlu. Uprkos tome, nastavila sam jer sam želela da vidim da li ću osetiti promene.
Rezultati nakon mesec dana
Tokom 30 dana primetila sam:
Više energije tokom dana
Dužu sitost nakon obroka
Poboljšanje stanja kože (posebno hormonalnih nepravilnosti)
Lakše varenje i manje nadimanja
Koža možda i nije direktno posledica kefira, ali mi je prijalo što se stanje poboljšalo. Uz to, svakog jutra sam se radovala čaši kefira, što me iznenadilo s obzirom na početni otpor.
Ko treba da izbegava kefir
Osobe alergične na mleko
Osobe sa netolerancijom na laktozu (mlečni kefir ima manje laktoze od mleka, ali može izazvati tegobe)
Imunokompromitovane osobe i pacijenti na terapiji raka - ne preporučuje se pravljenje kefira kod kuće zbog rizika od kontaminacije
Za one koji žele da izbegnu mlečne proizvode, postoji vodeni kefir - pravi se od zaslađene vode, dostupan je u raznim ukusima i pogodan za vegane.
Kako prepoznati kvalitetan kefir
Prema rečima dr Rosi, treba gledati deklaraciju:
Što kraća lista sastojaka (mleko + kefirna zrnca), bez dodatih šećera ili veštačkih zgušnjivača i treba da je fermentisan prirodnim procesom.
Iako sam bila skeptična, kefir se pokazao kao jednostavan dodatak ishrani koji donosi primetne benefite. Nakon mesec dana osećala sam se energičnije, imala stabilniji apetit i bolju probavu. Nauka potvrđuje da ovakav napitak može doprineti zdravlju creva, imuniteta i smanjenju upala, a meni je postao deo svakodnevne rutine.
(Ona.rs)