Ne osećaju žeđ kada bi trebalo: Jedna grupa ljudi leti najčešće završi u hitnoj, a mnogi to ne znaju
Kada temperature pređu 35 stepeni, većina ljudi instinktivno posegne za čašom vode. Međutim, postoji grupa kojoj telo ne šalje upozorenje na vreme. Upravo zbog toga oni mnogo lakše dehidriraju, a posledice mogu biti ozbiljne, od iscrpljenosti zbog vrućine do toplotnog udara koji zahteva hitnu medicinsku pomoć.
Stručnjaci upozoravaju da su tokom toplotnih talasa među najugroženijima starije osobe, posebno one starije od 65 godina. Razlog nije samo to što provode više vremena u zatvorenom ili imaju hronične bolesti, već i činjenica da sa godinama prirodni osećaj žeđi slabi.
Zašto stariji ljudi ne osećaju žeđ na vreme?
Kako starimo, organizam sve sporije registruje da mu nedostaje tečnost. To znači da mnogi stariji ljudi ne osećaju potrebu da piju vodu sve dok dehidracija već ne počne da utiče na organizam.
Uz to, bubrezi slabije čuvaju vodu nego ranije, pa telo brže gubi tečnost. Mnogi uzimaju i lekove koji dodatno povećavaju rizik od dehidracije, poput diuretika za visok pritisak ili srčane bolesti.
Zbog svega toga nije neobično da se kod starijih osoba prvi znaci problema jave iznenada.
Simptomi koje ne treba zanemariti
Dehidracija i iscrpljenost zbog vrućine često počinju simptomima koje ljudi pripisuju umoru ili godinama.
Obratite pažnju ako se jave:
- vrtoglavica
- glavobolja
- slabost i malaksalost
- mučnina
- suva usta
- tamna mokraća
- ubrzan puls
- konfuzija ili otežana koncentracija.
Ako se telesna temperatura naglo poveća, osoba postane zbunjena, izgubi svest ili prestane da se znoji uprkos velikoj vrućini, može biti reč o toplotnom udaru. To je hitno stanje koje zahteva odmah pozivanje Hitne pomoći.
Jedan telefonski poziv može napraviti veliku razliku
Tokom ekstremnih vrućina lekari savetuju da redovno proverite kako su stariji članovi porodice, komšije ili rođaci koji žive sami. Pitajte ih da li su pili dovoljno vode, da li im je stan rashlađen i da li se osećaju dobro.
Mnogi stariji ljudi izbegavaju da uključe klima uređaj kako bi uštedeli električnu energiju ili jednostavno ne osećaju da im je prevruće, zbog čega je važno da ih neko podseti da se rashlade i unose dovoljno tečnosti.
Kako smanjiti rizik od dehidracije
Tokom toplotnog talasa vodu treba piti redovno, čak i kada ne osećate žeđ. Prostorije bi trebalo rashlađivati kada god je moguće, izbegavati boravak napolju u najtoplijem delu dana i nositi laganu, svetlu odeću.
Ako starija osoba ima hroničnu bolest ili uzima više lekova, dodatni oprez je posebno važan, jer kombinacija visokih temperatura i dehidracije može brzo dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
(Ona.rs)