Nikako ne radite ovo sa klimom čim uđete sa vrućine: Greška koju danas mnogi prave
Kada se sa ulice na kojoj temperatura prelazi 35 stepeni uđe u stan, kancelariju ili automobil, prvi instinkt mnogih je isti: klima se uključuje na najnižu moguću temperaturu, ventilator se pojača do maksimuma, a onda se stane ili sedne pravo ispred hladnog vazduha. Posle nekoliko minuta konačno dolazi toliko željeno olakšanje, ali upravo kombinacija pregrejanog i oznojenog tela, veoma rashlađenog prostora i direktnog strujanja hladnog vazduha može da bude neprijatna za organizam.
Tokom dana kada se temperature približavaju 40. podeoku klima-uređaj nije neprijatelj i nema razloga trpeti nepodnošljivu temperaturu u stanu iz straha da će nam rashlađivanje škoditi. Naprotiv, tokom toplotnog talasa rashlađena prostorija može biti veoma važna za zaštitu od pregrevanja. Međutim, postoji velika razlika između prijatno rashlađenog prostora i sobe koju smo pokušali da pretvorimo u frižider čim smo ušli sa ulice.
Nemojte odmah podešavati klimu na 18 stepeni
Ako ste neko vreme proveli napolju po velikoj vrućini, organizam već pokušava da održi normalnu telesnu temperaturu. Krvni sudovi u koži se šire, pojačava se znojenje, a isparavanje znoja pomaže telu da se oslobodi viška toplote. Zbog toga nema potrebe da po ulasku u kuću odmah spustite temperaturu klima-uređaja na minimum i stanete ispred njega.
Važno je razumeti i šta zapravo znači broj na daljinskom upravljaču. Ako klimu podesite na 18 stepeni, to ne znači da će iz nje izlaziti vazduh temperature 18 stepeni, niti da će se vrela prostorija nužno rashladiti mnogo brže nego kada izaberete razumnu ciljnu temperaturu. Uređaj će jednostavno pokušavati da radi dok prostorija ne dostigne zadatu vrednost, što tokom ekstremne vrućine može značiti dug i nepotrebno intenzivan rad.
Mnogo prijatnije rešenje je postepeno rashlađivanje prostorije do temperature na kojoj možete normalno da funkcionišete bez osećaja da ste iz avgusta ušli pravo u novembar.
Koliko stepeni treba da bude u prostoriji?
Često se ponavlja pravilo da razlika između spoljne i unutrašnje temperature treba da bude svega nekoliko stepeni, ali tokom ekstremnih vrućina takvu preporuku ne treba tumačiti potpuno bukvalno. Ako je napolju 39 ili 40 stepeni, nema smisla držati stan na više od 30 samo zato da temperaturna razlika ne bi bila velika.
Tokom velikih vrućina sredina dvadesetih stepeni mnogima će pružiti prijatno i dovoljno rashlađeno okruženje, mada idealna temperatura zavisi od vlažnosti vazduha, izloženosti stana suncu, strujanja vazduha, zdravstvenog stanja, uzrasta i ličnog osećaja prijatnosti.
Važnije od jurenja jedne "savršene" brojke jeste da prostor ne bude pregrejan, ali ni nepotrebno hladan.
Najgora kombinacija je oznojeno telo direktno ispred klime
Mnogi upravo ovo urade čim se vrate kući: sednu ispod klima-uređaja i puste da im hladan vazduh direktno udara u lice, vrat, ramena ili leđa. Trenutno može delovati fantastično, naročito ako je odeća mokra od znoja, ali dugotrajno direktno strujanje hladnog i suvog vazduha može da isuši oči i sluzokožu i izazove osećaj neprijatnosti i ukočenosti.
Krilca klima-uređaja zato je bolje podesiti tako da vazduh cirkuliše kroz prostoriju, umesto da satima bude usmeren pravo prema kauču, radnom stolu ili krevetu.
Ako ste upravo stigli kući potpuno pregrejani, skinite višak odeće, popijte vodu i pustite klimu da rashladi prostor oko vas. Ne morate stajati neposredno ispod nje da biste se rashladili.
Posebno pazite kada uđete u automobil koji je stajao na suncu
Još ekstremnija situacija čeka nas u automobilu koji je satima bio parkiran na suncu. Unutrašnjost vozila može biti znatno toplija od spoljnog vazduha, pa instinktivno uključivanje klime na maksimum čim sednemo za volan deluje kao jedino moguće rešenje.
Pre nego što krenete, ako okolnosti dozvoljavaju, otvorite vrata ili prozore i omogućite nagomilanom vrelom vazduhu da izađe. Zatim uključite klimu i postepeno rashladite unutrašnjost, umesto da mlaz najhladnijeg vazduha odmah usmerite pravo u lice.
Na taj način automobil će postati prijatan za vožnju, a vi nećete provesti prvih deset minuta puta naizmenično se kuvajući i smrzavajući.
I izlazak iz hladnog prostora na 38 stepeni može biti neprijatan
Problem nije samo ulazak sa vrućine u veoma rashlađenu prostoriju. Posle nekoliko sati provedenih u hladnoj kancelariji ili stanu, izlazak pravo na užaren asfalt i temperaturu blizu 40 stepeni takođe predstavlja naglu promenu uslova.
Ako možete, nekoliko minuta pre izlaska povećajte temperaturu klime ili pređite u deo prostora koji nije toliko rashlađen. Posebno je korisno izbegavati nepotrebno niske temperature u kancelarijama i prodavnicama u kojima ljudi tokom dana često ulaze i izlaze.
Roletne i prozori mogu da smanje posao koji klima mora da obavi
Klima nije jedino oružje protiv letnje žege. Tokom najtoplijeg dela dana spuštene roletne, žaluzine ili navučene zavese mogu značajno da smanje direktno zagrevanje prostorije, naročito na prozorima izloženim suncu.
Kada je napolju toplije nego unutra, širom otvoreni prozori mogu samo pustiti dodatnu količinu vrelog vazduha u stan. Provetravanje zato najviše smisla ima rano ujutru, kasnije uveče ili onda kada spoljna temperatura konačno padne ispod unutrašnje.
Kombinacija zaštite od direktnog sunca, pametnog provetravanja i razumnog korišćenja klime može održati stan prijatnim bez potrebe da uređaj neprestano radi na ekstremno niskoj temperaturi.
Klima je tokom toplotnog talasa saveznik, samo je koristite pametno
Kada temperature danima ostaju ekstremno visoke, rashlađivanje prostorije je važno, naročito za starije osobe, malu decu i ljude koji teže podnose vrućinu. Zato savet nije da gasite klimu i pokušavate da izdržite nepodnošljivu temperaturu.
Mnogo je jednostavnije: nemojte praviti ledenu sobu, ne sedite satima direktno ispred hladnog vazduha i ne očekujte da će podešavanje uređaja na najmanji broj magično rashladiti stan za nekoliko minuta.
Kada se danas vratite kući potpuno skuvani, pustite klimu da postepeno rashladi prostor, popijte vodu i sklonite se iz direktnog mlaza vazduha. Olakšanje će stići vrlo brzo i bez pretvaranja dnevne sobe u hladnjaču.
(Ona.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Joca Memedović daje savete kako da se rashladite
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.