Svi su znali za kraljicu Elizabetu, a Margareta II je najdugovečniji evropski monarh, jedina vladarka na svetu

Vreme čitanja: oko 2 min.

Žena koja na presto dolazi izmenama u korist žena ljubitelj je umetnosti i dizajnerka odeće koju nosi. Njena pojava i mnoge odluke slika su modernizacije monarhije. Da nije kraljica, kažu, mogla bi da živi od slikanja i prevodilačkog rada

Foto: Martin Sylvest / AFP / Profimedia

Britanska kraljica Elizabeta II bila je toliko upečatljiva ličnost da su drugi vladari, još više vladarke, budili mnogo manje interesovanje kod šire javnosti. Njenom smrću situacija se menja. Tako kraljica Margareta II Danska preuzima Elizabetinu titulu najdugovečnijeg evropskog monarha. Ona je i jedina žena monarh na svetu.

Ćeka Fridriha IX i princeze Ingrid od Švedske na presto je došla zahvaljujući tome što je ustavnim amandmanom 1953. ženama dozvolljeno da naslede tron. Stupila je na tron nakon očeve smrti, 14. januara 1972. Postala je prva žena monarh Danske posle Margrete I, vladarke skandinavskih kraljevstava 1376–1412 tokom Kalmarske unije.

Studirala je praistorijsku arheologiju, politikologiju i ekonomiju. Poznata je kao veliki poštovalac umetnosti, član je Društva antikvara Londona. Kraljica je i poliglota, tečno govori danski, francuski, engleski, švedski i nemački, uz skromnije znanje farskog, što objašnjava i njen prevodilački rad. Smatra se da je prevela jedan deo „Gospodara prstenova“ i pod pseudonimom uradila i ilustracije.

Foto: Tanjug/AP

"Vikipedija" piše da je kraljica svoje ilustracije poslala J. R. R. Tolkinu, koji je bio zapanjen sličnošću njenih crteža sa njegovim stilom. Njene crteže je precrtao britanski umetnik Erik Frejzer za englesko izdanje "Gospodara prstenova" Folio Societia, prvi put objavljeno 1977. i ponovo izdato 2002. godine.

Ilustrovala je zbirku poezije princa Henrika Cantabile 2000. godine, a dizajnirala kostime je za produkciju A Folk Tale Kraljevskog danskog baleta i za film Pitera Flinta iz 2009, "De vilde svaner" (Divlji labudovi). Prema pisanju „Gardijana“ ova kraljica će biti i scenograf za „Netfliksov“ film, baziran na romanu Karen Bliksen.

Kraljica prepoznatljiva po punđi dizajnira i sopstvenu odeću - upečatljivi si njeni šareni komadi. „Gardian“ ju je u martu 2013. naveo kao jednu od pedeset najbolje obučenih starijih od 50 godina, „Vog“ ju je krunisao za „neopevanu heroinu stila.

Strastveni pušač, odlučila je da to ne radi na javnom mestu, te su 23. novembra 2006. danske novine B.T. štampale saopštenje sa Kraljevskog dvora da će kraljica od sada pušiti samo nasamo zbog izglasanog strožeg zakona o pušenju i istraživanja koja govore da njena navika da puši u javnosti utiče na veću smrtnost žena pušača u Danskoj.

Za pet decenija na prestolu hvaljena je zbog okupljanja i modernizacije monarhije. Modernizuju je sprovela i na ličnom, porodičnom planu, dozvolila je svojim sinovima da za bračne partnere biraju osobe bez titula i plave krvi.

Nakon njene vladavine Danska bi trebalo da za vladara ima njenog starijeg sina, prestolonaslednika Frederika.

(Ona.rs)