Ovo je najzdraviji deo bundeve i nikako ga ne izbegavajte: Jača srce i preukusan je

M. P.
Vreme čitanja: oko 4 min.

Foto: Pixabay

Jesen je pravo vreme za bundevu, ali dok njeno meso najčešće završava u supama, pitama i kremastim jelima, jedan deo ove namirnice često nepravedno ostaje po strani. Semenke bundeve, koje mnogi grickaju uz film ili dodaju salatama, kriju niz hranljivih materija važnih za organizam.

Njihova prednost nije samo u prijatnom, orašastom ukusu i hrskavoj teksturi. Semenke bundeve sadrže magnezijum, kalijum, arginin i nezasićene masti, zbog čega mogu da budu koristan deo ishrane usmerene na očuvanje zdravlja srca i krvnih sudova.

Posebno su zanimljive osobama koje vode računa o krvnom pritisku. Ipak, važno je napraviti razliku između hranljivih materija koje učestvuju u njegovoj regulaciji i tvrdnje da jedna namirnica može sama da reši problem hipertenzije. Semenke bundeve nisu zamena za terapiju, ali mogu da budu deo uravnoteženog jelovnika.

1. Bogate su magnezijumom koji doprinosi normalnom krvnom pritisku

Magnezijum je jedan od minerala koji imaju važnu ulogu u normalnom funkcionisanju mišića, nerava i krvnih sudova. Učestvuje i u procesima koji pomažu organizmu da održava zdrav krvni pritisak, zbog čega je važno da ga svakodnevno unosimo u dovoljnim količinama.

Porcija semenki bundeve od oko 28 grama može da obezbedi približno 156 miligrama magnezijuma, odnosno značajan deo dnevnih potreba odrasle osobe. Tačna količina zavisi od vrste i načina obrade semenki.

Magnezijum učestvuje u regulaciji tonusa krvnih sudova, a odgovarajući unos ovog minerala povezuje se sa zdravljem kardiovaskularnog sistema. Ipak, to ne znači da će grickanje semenki automatski sniziti povišen krvni pritisak.

Istraživanja koja su ispitivala vezu između unosa magnezijuma i hipertenzije ukazuju na moguću povezanost, ali na krvni pritisak utiču i brojni drugi faktori, uključujući nasledne predispozicije, fizičku aktivnost, stres i ukupnu ishranu.

2. Sadrže arginin koji učestvuje u širenju krvnih sudova

Još jedna zanimljiva komponenta semenki bundeve jeste arginin, aminokiselina koju organizam koristi za stvaranje azot-monoksida. Ova supstanca pomaže krvnim sudovima da se opuste i prošire, što omogućava lakši protok krvi.

„Zamislite azot-monoksid kao signal koji krvnim sudovima poručuje da se rašire“, objašnjava dijetetičarka Kiran Kembel u tekstu koji je objavio portal EatingWell.

Kada se krvni sudovi opuste, smanjuje se otpor protoku krvi, što može da doprinese održavanju normalnog pritiska. Međutim, dok pojedina istraživanja suplemenata arginina ukazuju na moguće smanjenje krvnog pritiska, to se ne može automatski preneti na količinu arginina koju dobijamo iz hrane.

Zato semenke bundeve treba posmatrati kao jedan od izvora ove aminokiseline, a ne kao prirodni lek za hipertenziju.

3. Kalijum pomaže organizmu da reguliše nivo natrijuma

Kalijum je još jedan mineral važan za održavanje normalnog krvnog pritiska. On učestvuje u ravnoteži tečnosti u organizmu, a pomaže i bubrezima da izbacuju višak natrijuma putem mokraće.

Prevelik unos natrijuma, koji se u ishrani najčešće povezuje sa solju, može da doprinese povećanju krvnog pritiska. Upravo zato se u preporukama za zdravlje srca često naglašava značaj smanjenja unosa soli i dovoljnog unosa namirnica koje sadrže kalijum.

Porcija neslanih semenki bundeve od oko 28 grama sadrži približno 223 miligrama kalijuma. To nije dovoljno da samostalno zadovolji dnevne potrebe, ali predstavlja koristan doprinos raznovrsnoj ishrani.

Važno je, međutim, da osobe koje imaju bolest bubrega ili moraju da ograniče unos kalijuma zbog terapije ne povećavaju njegov unos bez saveta lekara.

4. Sadrže nezasićene masti koje su važne za zdravlje srca

Iako se često govori o tome da treba ograničiti unos masti, nisu sve masti iste. Semenke bundeve sadrže nezasićene masne kiseline, koje mogu da doprinesu zdravlju srca kada u ishrani zamenjuju deo zasićenih masti.

Takva zamena može da pomogne u održavanju povoljnijeg nivoa LDL holesterola, poznatog kao loš holesterol. Povišen LDL holesterol povezan je sa stvaranjem naslaga u arterijama, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Semenke bundeve uz to sadrže i druge hranljive materije, ali ne treba zaboraviti da su energetski prilično bogate. Zbog toga je važno voditi računa o porciji, naročito ako ih jedete svakodnevno kao užinu ili dodatak obroku.

Koliko semenki bundeve treba jesti dnevno?

Porcija od oko 28 grama, odnosno jedna manja šaka, praktičan je način da semenke bundeve uključite u svakodnevnu ishranu. Takva količina sadrži približno 160 kalorija, uz magnezijum, kalijum, proteine i nezasićene masti.

Najbolje je birati neslane ili sirove semenke, posebno ako već imate povišen krvni pritisak. Slane varijante mogu da sadrže znatno više natrijuma, pa je korisno proveriti deklaraciju pre kupovine.

Ako volite intenzivniji ukus, semenke možete ispeći kod kuće i začiniti belim lukom u prahu, dimljenom paprikom ili kuminom. Tako ćete dobiti aromatičnu grickalicu bez potrebe za dodatnim soljenjem.

Semenke bundeve lako se uklapaju i u različite obroke. Možete ih posuti preko ovsene kaše, dodati u salatu, umešati u jogurt ili kombinovati sa drugim orašastim plodovima i suvim voćem. Odlične su i kao hrskavi dodatak supama od povrća.

Za zdrav krvni pritisak važna je cela ishrana

Iako semenke bundeve imaju zanimljiv nutritivni sastav, nijedna pojedinačna namirnica ne može da garantuje normalan krvni pritisak. Mnogo je važnije kako izgleda celokupna ishrana i da li se uz nju primenjuju druge zdrave navike.

Smanjenje unosa soli, redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave telesne težine i dovoljno sna mogu da doprinesu boljoj kontroli krvnog pritiska. Važnu ulogu imaju i redovno merenje pritiska i pridržavanje terapije koju je propisao lekar.

Povišen krvni pritisak često ne izaziva jasne simptome, zbog čega je moguće da osoba dugo ne zna da ga ima. Ako su vrednosti često povišene, potrebno je razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom, umesto oslanjati se isključivo na promene u ishrani.

Semenke bundeve zato zaslužuju mesto na jelovniku tokom cele godine, a ne samo u jesen. Kao deo raznovrsne ishrane, mogu da obezbede važne hranljive materije i budu jednostavan način da svakodnevne obroke učinimo nutritivno bogatijim.

(Ona.rs/N1)