Muževe sestre muž nije ZET, a ljudi ne znaju ni ko su SVOJAK i PAŠENOG: Koliko vi poznajete svoju rodbinu?
Koliko puta vam se dogodilo da na porodičnom okupljanju neko pomene pašenoga, šuraka ili svojaka, a da na trenutak zastanete i pokušate da se prisetite ko je kome šta? Niste jedini. Iako svakodnevno koristimo reči poput svekar, tašta ili zet, mnogi rodbinski odnosi u srpskom jeziku danas su pomalo pali u zaborav.
Zanimljivo je da srpski jezik ima izuzetno bogat sistem naziva za rodbinu. Nekada se tačno znalo ko je dever, ko zaova, a ko jetrva, dok danas nije retkost da se svi jednostavno nazivaju "rođacima" ili "svojtama". Ipak, iza tih starih izraza krije se zanimljiva porodična mapa koja otkriva koliko su nekada porodične veze bile važne.
A pitanje koje redovno izaziva nedoumicu glasi - šta vam dođe muževljeve sestre muž?
Odgovor zna mnogo manje ljudi nego što mislite.
Ko je zapravo svojak?
Ako ste mislili da je muževljeve sestre muž jednostavno zet, niste jedini. Međutim, srpski jezik za taj odnos ima poseban naziv.
Svojak ili svak je muž muževljeve sestre.
To je jedan od onih izraza koje mnogi čuju tek na slavama, svadbama ili većim porodičnim okupljanjima, a potom pokušavaju da razmrse porodično stablo kako bi shvatili o kome je reč.
I nije jedini.
Rodbinski odnosi koji najčešće zbunjuju
Dok gotovo svi znaju ko su tast, tašta, svekar i svekrva, već kod narednog kruga rodbine stvari postaju komplikovanije.
Svekar - muževljev otac
Svekrva - muževljeva majka
Tast - ženin otac
Tašta - ženina majka
Zet - ćerkin ili sestrin muž
Snaha ili snaja - sinovljeva, unukova ili bratova žena
Ovi nazivi uglavnom su poznati većini ljudi, ali sledeći često predstavljaju pravi mali test iz poznavanja jezika.
Dever, jetrva, zaova... Ko je kome šta?
U porodicama sa više braće i sestara često se koriste nazivi koji mlađim generacijama nisu toliko poznati.
Dever - muževljev brat
Jetrva - žena muževljevog brata
Zaova - muževljeva sestra
Šurak - ženin brat
Šurnjaja - žena ženinog brata
Svastika - ženina sestra
Posebno je zanimljivo da za gotovo svaki odnos postoji posebna reč, što nije slučaj u mnogim drugim jezicima.
Pašenog je među najvećim zagonetkama
Kada se povede priča o rodbinskim odnosima, malo koji izraz izaziva toliko zabune kao pašenog.
Pašenog, pašanac ili svak je muž ženine sestre.
Mnogi ga mešaju sa šurakom ili zetom, ali je reč o potpuno drugačijem odnosu.
Tu su i:
Svastić - sin ženine sestre
Svastičina - ćerka ženine sestre
Upravo ovi nazivi pokazuju koliko je srpski jezik detaljno razlikovao porodične veze.
Prija i prijatelj nisu ono što danas mislite
Dodatnu zabunu izazivaju i reči koje danas imaju sasvim drugačije značenje.
Kada neko kaže "prijatelju", uglavnom misli na blisku osobu. Međutim, u tradicionalnim rodbinskim odnosima prijatelj je otac ćerkinog muža ili sinove supruge.
Isto važi i za priju, koja označava majku ćerkinog muža ili sinove supruge.
Zbog toga nije neobično da mlađe generacije ostanu zbunjene kada na svadbama čuju da se dve osobe oslovljavaju sa "prijo".
Zašto su ovi nazivi važni i danas?
Iako ih ne koristimo svakodnevno kao nekada, rodbinski odnosi u srpskom jeziku predstavljaju deo kulturnog nasleđa koji se prenosio generacijama. Svaka od ovih reči govori o vremenu kada su porodice bile brojne, a porodične veze precizno određene i veoma važne u svakodnevnom životu.
Zato sledeći put kada neko pomene pašenoga, svojaka ili jetrvu, možda više nećete morati da zastanete i u sebi crtate porodično stablo da biste shvatili ko je kome šta.
(Ona.rs)