Ovo smatraju najružnijom navikom kod Srba: Gostima je neprijatno, iako imate najbolju nameru
Kada pozovemo prijatelje ili porodicu na večeru, želimo da sve bude baš kako treba - od hrane i posluženja do lepo postavljenog stola i prijatne atmosfere. Često danima unapred razmišljamo o jelovniku, biramo recepte, kupujemo namirnice i trudimo se da gostima priredimo veče za pamćenje. Međutim, u želji da sve bude savršeno, lako zaboravimo ono zbog čega smo ih zapravo pozvali - da zajedno provedemo vreme.
Jedna naizgled bezazlena navika može potpuno da pokvari druženje kako navodi portal "Lepa i srećna", a mnogi domaćini je uopšte ne prepoznaju kao problem. Reč je o tome da gotovo celo veče provedu u kuhinji, završavajući pripremu hrane, dok gosti sede sami u dnevnoj sobi i čekaju da im se domaćin pridruži.
Koliko god večera bila ukusna i raskošna, malo šta može da nadoknadi osećaj da ste na okupljanje došli da biste čekali da se domaćin pojavi. Ljudi ne dolaze u nečiji dom samo zbog hrane, već zbog razgovora, smeha i zajedničkih trenutaka.
Zašto je ova navika toliko neprijatna za goste?
Kada domaćin stalno odlazi u kuhinju, gosti često ne znaju kako da se ponašaju. Pitaju se da li treba da ponude pomoć, da li da krenu za njim ili da jednostavno nastave razgovor sa ostalima. Umesto opuštenog druženja, stvara se pomalo neprijatna atmosfera u kojoj niko nije sasvim siguran šta se od njega očekuje.
Nervoza domaćina lako se prenosi i na goste. Ako osoba koja je organizovala okupljanje sve vreme žuri, proverava šporet, gleda na sat i brine o tome da li će jelo biti gotovo na vreme, teško je da se bilo ko zaista opusti. Čak i kada sve ostalo funkcioniše besprekorno, utisak može biti da je priprema večere važnija od samog druženja.
Naravno, to ne znači da domaćin ne sme nakratko da se povuče kako bi završio pripremu nekog jela ili doneo nešto iz kuhinje. Sasvim je prirodno da oko večere ima još ponekog posla. Problem nastaje kada kuvanje postane glavna aktivnost večeri, a druženje ostane u drugom planu.
Kako organizovati večeru bez nepotrebnog stresa?
Najbolji način da izbegnete ovu situaciju jeste da što veći deo pripreme završite pre nego što prvi gosti stignu. Sto možete da postavite unapred, piće rashladite, a predjelo i posluženje pripremite tako da ne zahtevaju mnogo dodatnog posla.
Za glavno jelo birajte recepte koji mogu da se pripreme ranije ili ne zahtevaju neprestano nadgledanje. Musaka, zapečena testenina, gulaš i slična jela praktičan su izbor jer ne morate da stojite pored šporeta sve vreme dok gosti čekaju.
Dobra ideja je i da na sto postavite tanjir sa sirom, voćem i drugim grickalicama, kako bi gosti imali čime da se posluže dok čekaju večeru. Ako planirate koktele ili posebne napitke, pripremite ih unapred ili ostavite piće na dostupnom mestu, kako ne biste morali stalno da odlazite u kuhinju.
Možete unapred da osmislite i redosled posluživanja, tako da tokom večeri ne morate da razmišljate o svakom sledećem koraku. A ako vam neko ponudi pomoć, slobodno prihvatite - nema razloga da sve obaveze preuzmete na sebe.
Najvažnije je da gosti osete da želite da budete sa njima
Možda je najvažnije pravilo dobrog domaćinstva upravo to da ne morate da impresionirate goste savršenim jelovnikom. Niko ne očekuje da svako jelo bude pripremljeno kao u restoranu niti da domaćin provede sate u kuhinji kako bi sve bilo besprekorno.
Mnogo više će im značiti prijatan razgovor, smeh i osećaj da ste zaista želeli da budete zajedno. Ponekad je jednostavna večera uz opuštenu atmosferu mnogo bolji izbor od raskošne trpeze zbog koje domaćina gotovo i ne vide.
Na kraju, gosti će verovatno mnogo duže pamtiti kako su se osećali u vašem domu nego šta je tačno bilo na meniju. Zato sledeći put kada organizujete večeru, ostavite sebi dovoljno vremena da budete deo sopstvenog okupljanja.
(Ona.rs)