Najstariji manastir u Eparhiji valjevskoj SPC nosi neobičan naziv

Naziv ove svetinje, koja je posvećena prazniku Vavedenja Presvete Bogorodice posve je neobičan, a za njega se, nekako očekivano vezuje i vrlo zanimljiva narodna legenda

U klisuri koju tvori reka Jablanica, na oko 20 kilometara udaljenosti od grada Valjeva nalazi se srpski manastir neobičnog naziva.

Planina Jablanik nadvisuje manastir Pustinju, a u njegovoj blizini nalazi se selo Poćuta. Naziv ove svetinje, koja je posvećena prazniku Vavedenja Presvete Bogorodice posve je neobičan, a za njega se, nekako očekivano vezuje i vrlo zanimljiva narodna legenda.

Preporučujemo

Kako nema proverenih podataka o tome ko je sagradio manastir Pustinju, to postoji predanje, koje navodi “Eparhijavaljevska” i prema kome ova svetinja sagrađena u periodu kada je srpski kralj Dragutin tim prostorima i vladao, što se zbilo pred kraj 13. i u prvim decenijama 14. veka.

Narodno predanje

Pored toga što se sa kolena na koleno među stanovnicima ovog kraja Srbije prenosi narodno predanje o nastanku ovog manastira neobičnog naziva, ono je zapisano i u manastirskom letopisu.

U ono vreme su se trojica braće dogovorili da svako podigne po jednu crkvu, ali su se zarekli da se neće sastajati sve do momenta dok svaki od njih ne završi gradnju svoje crkve.

I bi tako...

Kada je došao trenutak susreta, prvo su obišli crkvu koju je u Jovanji podigao najstariji brat, a zatim i crkvu Gračanicu, koju je podigao srednji brat. Međutim, kada su stigli do crkve koju je podigao najmlađi brat, druga dvojica ostadoše zatečeni onim što su videli. Budući da su bili zadivljeni lepotom crkve, kod najstarijeg i srednjeg brata javila se ljubomora, pa su upitali najmlađeg među njima zbog čega im nije  objasnio kako da i oni uspeju toliko lepu crkvu da sazidaju.

Nažalost, kako navodi narodno predanje, tu nisu stali, pa su izgovorili kletvu, za koju se smatra da je i zaslužna za naziv ove svetinje, uzevši u obzir da su mu rekli:

Dao Bog da ti pusta ostala!

Ipak, koliko god možda bilo interesantno ovo narodno predanje, postoji i druga teorija o poreklu naziva ove svetinje, a koja je mnogima logičnija. Naime, prostor na kome se danas nalazi ova crkva u to doba nije bio naseljen, odnosno bio je pust, pa se smatra da je upravo to razlog da manastir ponese takav naziv.

Čudotvorna freska

Iako bi se o manastiru Pustinja i najpre njegovoj arhitekturi, ali i istoriji i freskama moglo još mnogo toga reći, postoji freska koja posebno privlači pažnju.

Na njoj je prikazan Sveti Jovan Preteča i Krstitelj, a znana je kao Sveti Jovan Krilati.

Mnogi vernici smatraju da je u pitanju freska koja ima čudotvorne moći, te da su se događala isceljenja, ako bi se pored nje očitala molitva.

Zanimljiv je i podatak da je freskopis manastira Pustinja najočuvaniji među svetinjama u severozapadnom delu naše zemlje.

(Ona.rs)