Najviši vrh u Vojvodini prava je vazdušna banja: Zašto treba posetiti prirodno dobro od posebnog značaja

Vreme čitanja: oko 2 min.

Više od čak hiljadu biljnih vrsta, među kojima je značajan broj reliktnih, mogu se videti na ovim planinama, na kojima obitavaju i brojne vrste životinja

Foto: Shutterstock

Nije tajna da je područje današnje Panonske nizije u davnoj prošlosti bilo more. A u njemu su se nalazila ostrva, što su danas neki od planinskih masiva.

Među njima se Vršake planine izdvajaju kao najstarije, navodi TO Vršac.

Zbog klimatskih uslova koji tu preovlađuju, a koji se mogu okarakterisati kao specifični, ali i zahvaljujući činjenici da su bile okružene morem, tek Vršačke planine se danas mogu pohvaliti obiljem živog sveta.

Ne samo da je Gudurički vrh, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 641 metar, najviši vrh Vršačkih planina, već je to i najviši planinski vrh u čitavoj Vojvodini. Mala Čoka, Vršački vrh, Turska glava i Kula, još su neki od vrhova na Vršačkim planinama, koje razdvajaju kako prevoji, tako i potočne doline.

Foto: Shutterstock

Posebno je interesantan vrh koji nosi naziv Đalu Veršišor, uzevši u obzir da se granica naše zemlje sa susednom Rumunijom nalazi iza njega.

Vazdušna banja

Neprekidno strujanje vazduha na području Vršačkih planina svrstava ih u vazdušnu banju. Više od čak hiljadu biljnih vrsta, među kojima je značajan broj reliktnih, mogu se videti na ovim planinama, na kojima obitavaju i brojne vrste životinja.

I upravo zbog toga se područje planina koje se nalaze nedaleko od grada Vršca počev od 2006. godine nalazi pod zaštitom nadležnih organa, budući da su Vršačke planine okarakterisane kao prirodno dobro od posebnog značaja.

Foto: Mateja Beljan

Jedine banatske planine

Na području Banata, od grada Vršca do reke Černe, koja se nalazi na teritoriji susedne Rumunije, prostiru se Vršačke planine. Ukupno zauzimaju površinu od oko 170 kvadratnih kilometara, a kako ističe „Psdkulavrsac“, ujedno su na području Banata to i jedine planine.

Ljubitelje planinarenja privlače zbog postojanja Vršačke transferzale. U pitanju je markirana trasa, čija je dužina nešto manja od 40 kilometara. Kontrolnih tačaka na njoj je osam.

Izuzev zbog planinarenja, Vršačke planine mnogi posećuju i zbog drugih aktivnosti. Slobodno penjanje, brdski biciklizam i paraglajding su samo neke od njih.

(Ona.rs)