Ovo srpsko selo znaju i u svetu – zbog jednog Save i legende koja i danas živi

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: RINA

Ima sela i sela u Srbiji za koja su čili tek oni koji su iz njih potekli i oni koji poznaju nekoga poreklom iz tog sela. Ali isto tako ima i srpskih sela koja su svestki poznata.

Jedno od njih smešteno je na padinama planine Povlen i teritorijalno pripada Zlatiborskom okrugu, odnosno opštini Bajina Bašta. U njemu danas živi nešto manje od hiljadu ljudi, ali zaslugom jednog Save, za njega su čuli ne samo mnogi u Srbiji, nego i u svetu.

Samo selo Zarožje je smešteno na nadmorskoj visini koja se kreće u rasponu od osam stotina do hiljadu metara, mada ima i kuća koje su smeštene na nadmorskoj visini od 1.300 metara na obroncima Povlena.

Foto: Mateja Beljan
Foto: Privatna arhiva
Foto: Mateja Beljan

Lokalna legenda kao inspiracija

Inspiraciju za pripovetku “Posle devedeset godina” je srpski pisac Milovan Glišić pronašao u ovom kraju Srbije i to baš u selu Zarožje.

Iako je Sava Savanović postao najpoznatiji vampir toga kraja, postoje i pretpostavke da je Glišić inspiraciju za stvaranje njegovog lika pronašao u priči o povampirenju izvesnog Milisava Rakanovića, takođe iz tog kraja.

No, bilo kako bilo, ne samo pomenuta pripovetka, nego je i film “Leptirica”, Đorđa Kadijevića bio inspirasan istom legendom.

Priča prati događaje koji su usledili nakon Savine smrti i priče meštana da je on pravi pravcati vampire. Koliko je ta tema bila interesantna u ono vreme, pokazuje i podatak da su o Savi pisali i neki od uglednih svetskih časopisa.

Foto: Mateja Beljan
Foto: Mateja Beljan

Vodenica kao potencijalna atrakcija

Iako baš i nije u tako dobrom stanju, vodenica u kojoj je Sava, prema lokalnoj legendi noćivao i iz koje niko živ nije izašao, osim junaka Glišićeve pripovetke po imenu Strahinja, danas je jedna od lokacija koju posećuju turisti u tom kraju. Doduše obično tokom dana, mada ima i onih avanturista koji žele da to učine i noću, ne bi li možda “sreli” Savu.

Ipak, ima meštana ovog planinskog sela koji je i dalje zaobilaze u širokom luku.

Foto: RINA
Foto: Shutterstock

Kako je decenijama u njihovom vlasništvu, to je Savina vodenica jednotavno poznata i kao Jagodića vodenica. U ono vreme bila je jedna od ukupno pet, koliko ih je bilo na reci Rogačici. Međutim, ne samo da je od svih njih upravo ona najduže mlela žito, nego ju je proslavio i Sava, koji je tu pronalazio svoje žrtve.

I mada se urušila 2012. godine, Savina vodenica i danas privlači pažnju posetilaca koji borave Divčibarama i koji žele da otkriju lepote i zanimljive lokacije u tom kraju naše zemlje.

(Ona.rs / “Vikipedija” / “Srbijuvolimo” / “Smestajdivcibare” )