• 0

Vreme čitanja: oko 6 min.

"Autistična deca su percipirana kao nepristojna, ne shvata se neurološka razlika": Defektolog Marija za Ona.rs

Vreme čitanja: oko 6 min.

Marija Đorđević, osnivačica Udruženja "Plavi čuperak", dobitnica je nagrade "100 najuspešnijih žena Srbije"

  • 0
Marija Đorđević Foto: Privatna arhiva

Ako bismo zakoračili samo nekoliko decenija unazad i sagledali položaj dece sa teškoćama u razvoju kroz prizmu gledanja tadašnjeg društva, shvatili bismo značaj svakog položenog defektološkog ispita, neprofitabilne organizacije, protesta, tribine i udruženja. Ovaj napredak nije rapidan, ali je esencijalan za jedan deo društva - mnogobrojne porodice koje se svakodnevno suočavaju sa preprekama u zakonu, predrasudama okoline i neadekvatnim obrazovnim sistemom.

Neke žene ušle su istoriju kao pionirke, pa tako pamtimo da je Draga Ljočić prva žena lekar, Maga Magazinović prva žena novinarka, Slavka Mihajlović prva žena koja je osnovala čuvenu Žensku stranku... U moderno doba, teško je proglasiti se inovatorom. Međutim, postoje žene koje svojom hrabrošću, obrazovanjem, empatijom i aktivnim zalaganjem - menjaju društvo nabolje. Jedna od njih je, upravo ona sa kojom danas razgovaram, Marija Đorđević.

Marija je diplomirani defektolog i oligofrenolog, sa više od 20 godina iskustva u radu sa decom koja imaju teškoće u razvoju i osnivačica je Udruženja "Plavi čuperak".

Od otuđenosti do inkluzije

Nekada je reč "autizam" bila tabu tema, uprkos mnogobrojnim "pogođenim" porodicama, danas je, sa druge strane, možemo čuti u raznim multimedijskim diskusijama. Napredak je neosporan i vidljiv. Ali, zanimalo nas je, šta je Marija primetila da nedostaje u defektološkom radu sa decom, te je došla na ideju da osnuje Udruženje "Plavi čuperak"? Da li samo ime krije određenu simboliku?

- Cilj ovog udruženja je pružanje edukativne i psihosocijalne podrške deci sa teškoćama u razvoju i njihovim porodicama. Nastojimo da kroz realizaciju različitih aktivnosti i stručne skupove informišemo širu javnost o izazovima sa kojima se suočavaju deca i porodice dece sa teškoćama u razvoju - govori Marija i dodaje:

- Ime "Plavi čuperak" inspirisano je čuvenom pesmom Mike Antića i ima za cilj da motiviše, ulije optimizam i snagu, izmami osmeh koji je jako važan u ovom našem poslu.

Kao što je gorepomenuto, Marija ima dve decenije radnog iskustva, pa ukoliko uporedimo period početka njenog rada i sadašnje vreme, na koji način se promenio celokupni pristup prema deci, a na koje načine još mora da se promeni?

- Tokom poslednjih 20 godina pristup prema deci sa teškoćama u razvoju doživeo je značajne promene. Ipak, postoje oblasti koje i dalje zahtevaju unapređenje. Ranije su ova deca često bila odvajana u specijalne škole, dok se danas sve više teži njihovoj inkluziji u redovne škole. Ovaj pristup omogućava deci da se integrišu u društvo, učeći zajedno sa svojim vršnjacima.

Tribina o autizmu: Mama, šta će biti sa nama Foto: Kobra

Đorđević ističe da je potrebna kontinuirana podrška defektologa u redovnom sistemu obrazovanja, edukacija i obuka nastavnika, ali i šire javnosti, kako bi se smanjila stigma i povećalo razumevanje za decu sa teškoćama u razvoju.

Nažalost, borba ne prestaje tu. Fokus na deci je sve veći, dok se roditelji, nekako, stavljaju u drugi plan.

- Roditeljima je potrebna podrška u vidu savetovanja, pravne pomoći i informacija o pravima i dostupnim resursima. Takođe, potrebni su programi koji im pomažu u planiranju budućnosti njihove dece, posebno nakon završetka školovanja - objašnjava Đorđević.

Gospođu Đorđević i moju malenkost spojila je revolucionarna tribina "Mama, šta će biti sa nama", koja je iznedrila razgovore sa majkama Svetlanom Perovanović i Ivanom Ramović, a ja se, mesecima kasnije, i dalje pitam - zaista, šta će biti sa roditeljima ukoliko zakon ne donese promene kada je u pitanju dodatna pomoć, nakon što dete izađe iz sistema obrazovanja?

- Tribina “Mama, šta će biti sa nama” imala je za cilj da ukaže na ozbiljan problem s kojim se suočavaju roditelji dece sa teškoćama u razvoju nakon što njihova deca završe školovanje. Ukoliko se zakon ne promeni, roditelji se susreću sa nekoliko izazova - Marija započinje objašnjavanje problematike i dodaje:

- Po završetku školovanja, mnogi ostaju bez strukturirane podrške koju su imali u obrazovnom sistemu. Ovo može dovesti do gubitka stečenih veština i teškoća u adaptaciji na novu situaciju. Bez odgovarajuće zakonske podrške, porodice mogu biti finansijski opterećene, jer moraju sami da snose troškove dodatne podrške, terapija i drugih usluga koje su potrebne njihovoj deci.

Tribina o autizmu: Mama, šta će biti sa nama Foto: Kobra

Ona naglašava da mnogi nisu dovoljno pripremljeni za samostalan život ili zapošljavanje i da, bez adekvatnih programa osposobljavanja i podrške, često ostaju zavisni od svojih roditelja, što može postati izazov kako roditelji stare.

Nedostatak promena u zakonskim sistemima uzima danak, a najviše je pogođeno mentalno zdravlje roditelja. Zapitajmo se, ima li šta agoničnije od straha i neizvesnosti za budućnost sopstvenog deteta?

"Prva šetnja"

Želeći da još dublje "uronim" u problematiku i srž, upitala sam Mariju, pomalo lično, da li pamti najteži slučaj sa kojim se susrela? Na moje iznenađenje, ono što joj je "lomilo" srce takođe joj je ulilo nadu u bolje sutra.

- Proces deinstitucionalizacije dece iz Kulina i njihovo uključivanje u vaspitno-obrazovni sistem bio je jako težak i stresan. Na početku, izazovi su bili veliki - suočavala sam se sa skepticizmom i nedostatkom resursa. Ali upornost je dala rezultate.

- Sećam se koleginica i ja prvi put izvodimo dete u šetnju gradom, dete koje nikada pre nije izašlo nigde i cela priča podseća na film "Divlje dete". Taj osećaj sreće i uzbuđenja i sada mogu da osetim - priziva u sećanje Đorđević.

Zbog čega baš defektologija, kao izbor studija? Čemu se devetnaestogodišnja Marija nadala kada se opredelila za ovu profesiju?

- Defektologija je spojila moju ljubav prema radu s ljudima i želju da doprinesem zajednici. Verovala sam da ovaj poziv nije samo profesija, već i misija koja može promeniti živote pojedinaca i njihovih porodica. Fakultet defektologije mi je pružio alate i znanja potrebna da postanem kompetentna u ovoj oblasti, ali i mogućnost da razvijam empatiju, strpljenje i kreativnost.

Ovakav rad, neiscrpno zahteva mnogo energije. Na koji način se Marija regeneriše?

- Rad sa decom je i emocionalno i fizički iscrpljujući. Razgovor i vreme provedeno sa porodicom i prijateljima mi pomažu da napunim baterije. Beleženje malih i velikih pobeda, kao i napretka kod dece s kojom radim, pomaže mi da održim pozitivan stav.

"100 najuspešnijih žena"

Trud, rad, zalaganje i znanje ne prolaze nezapaženo, barem ne u 21. veku, kada smo mi, žene, konačno doživele da uživamo ista priznanja. Marija Đorđević osvojila je nagradu "100 najuspešnijih žena Srbije". Kakva borba stoji iza nje i šta ona predstavlja?

- Svaka nagrada je neki vid verifikacije vašeg rada, potvrda da ste uradili nešto dobro i korisno. Ova nagrada predstavlja potvrdu da su moj rad i doprinos prepoznati i cenjeni u zajednici. To je dokaz da se trud, empatija i napor uloženi u unapređenje života dece i porodica vrednuju i poštuju.

- Drugo, ova nagrada me dodatno motiviše da nastavim sa svojim radom. Ona mi daje podstrek da se još više posvetim svom profesionalnom razvoju, da unapređujem svoje veštine i znanja, kako bih mogla još kvalitetnije da pružam podršku i pomoć onima kojima je to najpotrebnije.

Marija Đorđević Foto: Privatna arhiva

Dobijene su bitke, ali ne i rat

Borba za inkluziju je tek počela, i pored mnogih pobeda, sledi još bitki. Nerazumevanje društva je i dalje prisutno, što je poražavajuće, ali realno stanje.

- Mnogi ljudi i dalje imaju ograničenu svest o tome šta je autizam. Autistična deca i njihove porodice suočavaju se sa predrasudama, diskriminacijom i socijalnom isključenošću. Na primer, autistična deca su često nepravedno percipirana kao "problematična" ili "nepristojna" zbog ponašanja koja su u stvari manifestacije njihovih neuroloških razlika - govori Marija.

Roditelji se i dalje osećaju izolovano, a, ako zakon ne donese neophodne promene, stanje je neizvesno.

- Zakon mora da uvede proširenu socijalnu podršku, programe za samostalan život, podršku u zapošljavanju i podršku za roditelje i staratelje.

- Krajnji cilj je stvaranje inkluzivnog i podržavajućeg društva koje prepoznaje i vrednuje sve svoje članove, omogućavajući im da ostvare svoj puni potencijal - poentirala je moja sagovornica.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Majka deteta sa autizmom govori kako život ide dalje kad se dođe do ivice

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Budi jaka