Čuveni gastroenterolog Vojislav Perišić otkriva koje meso ODMAH DA BATALITE: Srbima je favorit, a uništava vas

 
  • 6

Mnogima je teško da zamisle obrok koji uopšte ne uključuje meso, ali ipak bi trebalo ređe da konzumiramo određene vrste mesa i njegove prerađevine. Ako ih jedemo svaki dan, to može imati loše posledice po naše zdravlje.

Poznato je da je meso bogato proteinima koji su neophodni za naš organizam , pa je na primer piletina popularan izbor čak i kada pokušavamo da smršamo. Mnogi lekari preporučuju da smanjimo unos crvenog mesa, kao i prerađevina.

Koje meso je najbolji izbor?

Na ovo pitanje je tokom ranijeg gostovanja u programu Prve televizije odgovorio gastroenterolog prof. dr Vojislav Perišić.

- Svaki dan za ručak treba jesti parče mesa, možete jesti i soju, ali ja ne volim soju. Najkvalitetnije meso, da vam kažem, kada uđete u američku mesaru, najčešće se jede govedina. A ne teletina ili junetina. Zašto? Veoma je crveno, što govori o sadržaju gvožđa, a gde ima gvožđa ima i cinka, rekao je on.

prof. dr Vojislav Perišić Printskrin: Youtube/Prva

Kada uzmete parče govedine, često imate beličastu mast, koja je zdrava i ima vitamin D. Govedina je takođe jeftina i daleko bolja od svinjetine.

- Uzmite samo but od svinje, a kada se osuši, pojedite samo crveni deo, dodao je prof. dr Perišić.

Koje meso treba izbegavati?

Iako je meso često neophodan izvor proteina za naše telo , neke vrste mesa treba izbegavati zbog sadržaja masti. One mogu izazvati nakupljanje lošeg (LDL) holesterola koji može dovesti do začepljenja arterija i srčanih oboljenja.

Postoje četiri vrste mesa koje treba izbaciti iz ishrane:

Odrezak (biftek): Klasični ribnjak sadrži 11 grama zasićenih masti i jedan gram trans masti na porciju od 115 grama, dok filet minjon ima 10 grama zasićenih masti po porciji iste težine. Doktorka Kezija Džoj kaže da masni komadi crvenog mesa (kao što je biftek) mogu izazvati upalu u telu i povećanje telesne težine kada se jedu u velikim količinama. Oni su bogati zasićenim mastima, što može povećati nivo lošeg holesterola (LDL) i doprineti srčanim oboljenjima.

meso, vrste mesa, nezdravo meso, zdravo meso Foto: Shutterstock

Jagnjetina: Iako mnogi ne mogu da zamisle slavlje bez jagnjetine, ona takođe nije jedna od zdravih opcija. Sadrži 11 grama zasićenih masti po porciji od 115 grama, a jagnjeća plećka i kotleti sadrže 9 grama masti po istoj porciji. Jagnjetina je takođe crveno meso, koje se preporučuje da se konzumira najviše jednom nedeljno, posebno ako imate visok holesterol ili porodičnu istoriju kardiovaskularnih bolesti. Ako pripadate ovoj grupi, bilo bi dobro da ovo meso potpuno izbacite iz ishrane.

Svinjska rebra: Veoma su ukusni i mnogima su posebno slatki za grickanje, ali su toliko masni da se to može videti golim okom. Uz porciju od 115 grama rebara, u organizam ćete uneti čak 13 grama zasićenih masti.

Kobasice: Mesni proizvodi se nalaze na skoro svakoj listi namirnica koje nisu dobre za naš organizam. Sušene kobasice sadrže šest grama zasićenih masti na porciju od 50 grama, kao i ogromnih 350 do 500 miligrama natrijuma.

Ovi saveti nam pomažu da budemo bolje informisane i da donesemo pametnije odluke kada je reč o ishrani naše porodice. Uravnotežena ishrana je ključ zdravlja!

(Ona.rs/TV Prva)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Mrkovački: Trihinela je jako ozbiljna bolest po zdravlje ljudi sa doživotnim posledicama

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Fitnes i zdravlje

Komentari

  • zora

    7. jul 2025. | 06:33

    Sumnjam da se kod nas jede biftek, jedno od skupih mesa a pogotovo sto se nikada ne przi do kraja vec jede polu zivo. To nije srpska hrana.

    Podelite komentar

  • seljak

    7. jul 2025. | 12:51

    Doktore neplasite nas bez razloga. Prvo jagnjetinu jedemo par put godisnje na slavama svadbama i proslavama. Odrezak na dva tri meseca i redje. Kobasice su toliko lose da ih retko i kupujemo. Meso uopste bilo koje jedemo par puta mesecno. Piletina je uglavnom smrdljiva tako da i ona se retko kupuje. Tako da vas komentar ima samo naucnu vaznost a u praksi nema potrebe da bilo sta menjamo uklapamo se u dozvoljene granice.

    Podelite komentar

  • prof. dr. emeritus

    7. jul 2025. | 08:13

    Ако желите да разумете свој стварни ризик, престаните да се опседате укупним холестеролом. Ево шта би требало да захтевате у следећој рунди лабораторијских анализа: 1. Величина и број ЛДЛ честица Мале, густе ЛДЛ честице могу се укопати у артеријске зидове и оксидирати. Оне су много опасније од „пахуљастог“ ЛДЛ-а. Циљ: Величина честица >20,5 nm; <20% ЛДЛ честица је малих/густих. 2. Однос триглицерида/ХДЛ Најбољи показатељ инсулинске резистенције. Бољи од глукозе на празан стомак. Циљ: Однос испод 2 (идеално 1 за особе са ниским уносом угљених хидрата или метаболички здраве особе). 3. Однос укупног холестерола/ХДЛ Груби маркер, али и даље бољи од самог укупног холестерола. Циљ: Однос ≤3,0 4. Ц-реактивни протеин високе осетљивости (хс-ЦРП) Мера упале. Статини је могу успут смањити, али корекције начина живота погађају узрок. Циљ: <1 мг/Л 5. Инсулин на гладно Канаринац у руднику угља за метаболичку дисфункцију. Готово ниједан лекар га не тестира. Циљ: 2–5 μU/мл. Ако имате преко 10 година, већ сте на путу ка инсулинској резистенцији. 6. Хемоглобин A1c Дугорочни просечан шећер у крви. Висок чак и са „нормалном“ глукозом на гладно? У невољи сте. Циљ: 4,8–5,3%. Предијабетес почиње са 5,7%. Дијабетес са 6,5%. 7. Хомоцистеин Нуспроизвод метаболизма који постаје токсичан када се не рециклира правилно. Често је повишен када недостају Б12 или фолат. Циљ: <7 μмол/Л. Лабораторије га не откривају до 15. године — прекасно.

    Podelite komentar