
Crni pokrov će biti vaši svatovi: Majka ga PROKLELA zbog zabranjene ljubavi, on PLAKAO kad se udala za drugog
Aleksa Šantić, pesnik čije su stihove generacije recitovale uz uzdah i stisnutu pesnicu, bio je čovek nežne duše i teškog životnog krsta. Rođen 1868. godine u Mostaru, ostavio je neizbrisiv trag u srpskoj književnosti, ali njegov privatni život nosi priču koja se retko prepričava - priču o zabranjenoj ljubavi, porodičnom prokletstvu i bolnom rastanku.
Odrastao u trgovačkoj porodici, Aleksa je rano ostao bez oca i detinjstvo proveo u domu strica Miha, zvanog Adža. Imao je dva brata, Jeftana i Jakova, i sestru Persu, dok je druga sestra, Zorica, preminula još kao beba.
Iako su ukućani očekivali da krene trgovačkim stopama, pesništvo ga je odvuklo u drugom pravcu. Po povratku iz trgovačke škole u Trstu i Ljubljani 1883. godine, vratio se u Mostar i počeo književni rad. Sarađivao je s brojnim časopisima, osnovao Srpsko pevačko društvo "Gusle", i sa Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem uređivao list "Zora".
Uprkos hapšenju za vreme Prvog svetskog rata, Šantić nikada nije prestao da piše. Njegove pesme, od rodoljubivih do ljubavnih, i danas žive. Posebno se pamte: "O klasje moje", "Moja otadžbina", "Veče na školju", "Emina", "Ostajte ovde"...
Zabranjena ljubav sa Ankom
Aleksa je bio zaljubljen u Anku Tomlinović, ćerku vlasnika foto-ateljea Stjepana Tomlinovića, koja se doselila u Mostar. Viđali su se svakodnevno. Anka je, kako svedoči Jovan Dučić, takođe volela pesnika.
Jednom prilikom, Aleksa joj je poslao pesmu pod nazivom "Ako hoćeš", a Anka ju je vratila bez komentara. Onda se nasmejala, okrenula i rekla:
"A što se tiče onog ako hoćeš - hoću", i otrčala niz ulicu.
Međutim, njihovu vezu nije podržavala niti jedna strana. Mala mostarska sredina nije umela da prihvati ljubav imućnog Srbina i Hrvatice.
Otac Ankin - Hrvat, Šantić - Srbin, a Mostar mali grad. Glavni protivnik bio jeniko drugo već - Aleksina majka.
Kletva pred ikonom
Majka mu nije krila protivljenje. Jednog dana, kako su beležili Šantićevi savremenici, povela ga je pred ikonu Svetog Nikole i izgovorila rečenicu koju bi teško smislio i najdramatičniji pesnik:
"Ako je dovedeš u kuću, majka će vAas mrtve dočekati. Crni pokrov će biti vaši svatovi".
Šantić je tada odlučio da se povuče. Otišao je kod Anke da joj se izvini. Venčanje nije bilo moguće. Prekinuli su vezu, ali ona nikada nije prestala da postoji u njegovim pesmama.
Anka se godinu dana kasnije udala za starijeg muškarca iz Zagreba i napustila Mostar. Kada su svatovi prolazili pored Šantićeve kuće na Brankovcu, on je sve posmatrao sa prozora - plačući.
Poezija između ljubavi i naroda
Šantićev opus broji oko 800 pesama. Njegova ljubavna lirika, oblikovana pod uticajem sevdalinke i ambijenta Mostara, bila je nežna i snažna istovremeno. Ali, njegova pesnička misija nije bila samo emotivna već i društvena.
Pisao je o patnji obespravljenih, o bolu iseljenika, o rodnoj grudi. Njegova pesma "Ostajte ovde" danas se često citira kada govorimo o odlasku iz zemlje, dok se "Emina" peva kao narodna sevdalinka.
Kraj života i priznanje
Šantić je izabran za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 3. februara 1914. godine. Preminuo je od tuberkuloze 2. februara 1924. u Mostaru, nepunih 56 godina star.
Na kraju, ostao je upamćen kao pesnik čija je reč ušla u narod, čije su pesme prevazilazile vreme i granice, i čije je srce bilo veće od grada koji nije umeo da mu oprosti ljubav.
Ako hoćeš
Ako hoćeš da o zori
Pjevam tebi pjesme moje,
Oj, ne bježi sa prozora,
Da ja gledam lice tvoje!
Ako hoćeš da ti pjevam
O sunčanom toplom sjaju,
Oj, pogledni okom na me,
Divotanče, mili raju!
Ako hoćeš da ti pjevam
Onu tihu nojcu milu,
Razvij tvoju gustu kosu –
Mirisavu meku svilu!
Ako hoćeš da ti pjevam
Miris divnog pramaljeća,
Oj, razgrni njedra bijela –
Da udišem miris cvijeća!
Il’ ako ćeš pjesmu moju
O izvoru slasti bujne,
Hodi, hodi na grudi mi,
Da ti ljubim usne rujne!
(Ona.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Ovo je lista najplaćenijih srpskih sportista
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.