Bio je jedan od najbogatijih ljudi svoga doba: Srpski stručnjak učestvovao je i u gradnji nemačke železnice
Mnogo je onih koji nisu bili rođeni u Beogradu, ali koji su na istoriju glavnog grada Srbije ostavili značajan trag. Jedan od njih bio je rodom iz Svilajnca i u istoriji Beograda, ali i cele naše zemlje, ostao je upamćen ne samo kao uspešan građevinski inženjer i industrijalac, nego i kao čovek koji je u vreme kada je bio na čelu Beograda, učinio mnogo toga.
U vreme kada je radio i stvarao, što se zbilo mahom u prvim decenijama minulog veka, Miloš Savčić je Beogradu i Srbiji ostavio zdanja kojima se i danas možemo diviti. Posebno u beogradskoj centralnoj pešačkoj zoni.
Međutim, nije on doprinos dao samo u našoj zemlji, već i u Nemačkoj, u kojoj se školovao na minhenskoj Visokoj tehničkoj školi.
Mlad, a izuzetno stručan
Rođen u Svilajncu 1865. godine, Miloš Savčić se več u mladosti opredelio za školovanje. Posle završetka beogradske gimnazije, kreće put Nemačke, ne bi li u gradu Minhenu upisao, a kasnije i sa uspehom završio Visoku tehničku školu, kako bi postao školovani inženjer.
I ne samo da je uspeo, nego se i među svojim školskim drugovima isticao. Upravo zato je i zapažen, pa ne čudi što je tada mladi stručnjak iz Srbije bio među odabranima, koji su dali značajan doprinos tokom gradnje železničkog sistema u toj zemlji.
Međutim, iako se isticao među mnogo starijim i iskusnijim kolegama, značaj ovog Srbina čini se nije bio dovoljno priznat, jer nije dobio državnu službu. Ali to ga ni u kom slučaju nije sprečilo da nastavi da snima terene za gradnju bavarske železnice i na taj način pruži svoj doprinos.
U istoriji te zemlje je ostalo zabeleženo da je nadzor nad gradnjom prvog mosta, čiji su lukovi bili izrađeni od armiranog betona vršio Miloš Savčić.
No, bilo kako bilo, ovaj perspektivni inženjer se vraća u svoju rodnu zemlju.
Milošev trag u Srbiji
Ne može se reći da je za lik i delo ovog Srbina vezana samo priča o učešću u gradnji nemačke železnice, jer se nekako uvek uz njegovo ime vezuje i čuvena priča o tome kako je odbio rad sa, tada uspešnim francuskim konstruktorom, koji je stvorio danas simbol Pariza, Ajfelov toranj.
Naime, priča veli da je upravo Miloš Savčić bio među odabranima koji je trebalo da počnu da rade za njega, ali je sudbina umešala prste. Kako mu je majka preminula, a svestan svoje obaveze prema otadžbini, on odlazi u vojsku, u nameri da nakon toga ode u Pariz i radi sa čuvenim Gistavom Ajfelom.
I kako to obično biva kada sudbina umeša prste, Miloš pada na oficirskom ispitu, koliko god to čudno zvučalo, jer nije znao da po vojnim pravilima, on koji je bio inženjer, nacrta trougao, što je produžilo vreme za služenje vojnog roka. Zato je otkazao dogovor sa Ajfelom i ostao u svojoj zemlji.
Ako bi trebalo da se nabroji sve ono što je Miloš Savčić ostavio Beogradu, ali i celoj Srbiji, to ne bi bilo tako jednostavno. Zato ćemo pomenuti samo one detalje, koji se mogu izdvojiti kao njegov najznačajniji doprinos našoj zemlji.
Prvu klanicu i prvu strugaru je glavni grad Srbije dobio upravo njegovom zaslugom. Takođe njegovom zaslugom je formirano i prvo osiguravajuće društvo, simbolično nazvano “Srbija”, a zahvaljujući njemu je i Ribarska Banja dobila mogučnost da se modernizuje, jer je upravo Miloš Savčić izradio plan za to.
Železnička pruga od Niša do Knjaževca je izgrađena takođe zahvaljujući njemu, a osnovao je i Udruženje banaka i kostolačku Fabriku stakla. Budući da je prepoznao potencijal prevoza tereta rekama, to ne čudi ni što se baš on može smatrati čovekom zahvaljujući kome i počinju pesak i šljunak da se prevoze na takav način.
Nije se libio ni da uzme učešće u političkom životu Srbije, pa je ostao upamćen i kao osnivač jedne od političkih stranaka, Samostalne radikalne stranke.
U vreme dok je bio na čelu Beograda, pored ostalog je pripremio i svu dokumentaciju koja je potrebna, kako bi prestoničke ulice bile propisno kaldrmisane. Takođe je uveo i značajne novine, koje su se odnosile na sistem naplate električnog osvetljenja i potrošnje vode, te je u velikoj merio unapredio efikasnost mnogih gradskih službi.
U Zemunu osniva valjaonicu, gradi sitem vodovoda i kanalizacije u gradu i osniva Gradsku bolnicu. Mnoga zdanja koja se i danas mogu videti u užem jezgru Grada Beograda delo su ovog uspešnog Srbina i velikog dobrotvora.
(Ona.rs / “Kadkakozasto.com” )
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Kvartet mladih muzičara ulepšao sivi dan: Klasičnom muzikom oduševili prolaznike u Knezu
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.