Ovde je počela srpska država: U okolini Novog Pazara nalaze se najstariji spomenici i svetilišta naše istorije

 
  • 0

Na uzvišenju koje je nadvisivalo nekadašnje Trgovište, a danas grad Novi Pazar, tokom srednjeg veka niče utrvrđenje.

Budući da je tako bilo pozicionirano, da se nalazilo na raskršću puteva koji su spajali Istok i Zapad, to i ne čudi što je srednjevekovna srpska država baš oko Starog Rasa i formirana.

Zapravo je tokom 12. veka, upravo Stari Ras karakterisan kao svojevrsni centar srednjevekovne Srbije.

Pa ipak, mnogo ranije su ljudi to područje naseljavali. Arheološko nalazište Gradina, nadomak Novog Pazara svedok je kontinuiranog obitavanja ljudi još od istorijskog perioda poznatog kao rano bronzano doba.

Stari Ras Foto: Shutterstock
Stari Ras Foto: Shutterstock

Deo svetskog nasleđa

Iako je ovo utvrđenje nemi svedok istorije naše zemlje toga doba, postoji još nešto što je Stari Ras izdvojilo i uvrstilo na Listu svetske kulturne baštine UNESCO-a. Još od 1979. godine.

Nedaleko od ovog utvrđenja i današnjeg grada Novog Pazara nalazi se i Petrova crkva. Posvećena je Svetim apostolima Petru i Pavlu i sa pravom se svrstava među najstarije svetinje na području naše zemlje.

Stari Ras Foto: Shutterstock
Stari Ras Foto: Shutterstock

Međutim, to nije sve.

Razlog zbog koga se Stari Ras našao na ovoj listi je ne samo značaj, koji je bez sumnje ovo utvrđenje imalo u nastanku srednjevekovne Srbije, nego i dva manastira, koja se u okolini nalaze, a koja su takođe deo pomenute liste.

Uz Petrovu crkvu i Stari Ras, tu su i manastiri Đurđevi Stupovi i Sopoćani, svaki sa svojim osobenostima, zasluženo je deo svetske liste kulturne baštine.

Petrova crkva Foto: Dragan Bosnić

Remek dela sakralne umetnosti

Iako se Srbija može podičiti i mnogim drugim crkvama i manastirima iz istog istorijskog perioda, Sopoćani i Đurđevi Stupovi se među njima izdvajaju. Zato se sa pravom neretko ističu kao prava pravcata remek dela sakralne umetnosti srpskog srednjeg veka.

Freske manastira Sopoćani predstavljaju svojevrsnu sintezu vizantijskih i srpskih uticaja, uz dozu antike. Smatra se da su ih izrađivali vrsni umetnici toga doba i to u drugoj polovini 13. veka.

Sopoćani, Istorija umetnosti, Hrišćanstvo Pastiri, freska iz manastira Sopoćani (XIV vek).Foto: Wikimedia/Manastirski ikonopisac
Freska Hristovog rođenja, manastir Sopoćani, Srbija Foto: André Held / akg-images / Profimedia
Manastir Đurđevi stupovi, Novi Pazar Foto: Shutterstock
Djurdjevi stupovi Berane Foto: Shutterstock

Jedan od prvih pedstavnika Raške škole, jedinstvenog arhitektonskog stila, karakterističnog za srednjevekovnu Srbiju, manastir Đurđevi Stupovi datira iz druge polovine 12. veka.

Izuzev po arhitekturi, koja ga izdvaja u odnosu na ostale svetinje iz tog perioda, manastir Đurđevi Stupovi poseban je i zbog fresaka, izrađenih u dve epohe. Prvi sloj datira iz perioda gradnje svetinje, odnosno iz 1175. godine, dok je drugi nešto mlađi i nastao je u drugoj polovini 13. veka. Sa pravom se baš te freske svrstavaju među najlepša dela srednjevekovnog fresko slikarstva.

( Ona.rs / “Tvrdjave.rs" )

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Srpska svetinja odoleva vekovima: Manastir Đurđevi stupovi vladarska zadužbina Stefana Nemanje

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Putovanja