Ovo piće Srbi obožavaju, a odnosi 12 minuta života sa svakim gutljajem: Pršuta čak 24, a riba produžava vek
Istraživanja su otkrila koliko vremena nam ultra-prerađena hrana, uključujući gazirane napitke, može oduzeti od života.
Koliko utiču na dugovečnost
Ova informacija je važna za sve koji svakodnevno piju svoj omiljeni gazirani napitak, i kojima možda nije jasno da taj trenutak uživanja može skratiti njihov život. Naime, istraživanje je pokazalo da svakim gutljajem omiljenog zaslađenog pića gubimo čak 12 minuta svog života.
Istraživači sa Univerziteta u Mičigenu izradili su listu koja rangira 5800 namirnica prema njihovom uticaju na dugovečnost. Prilikom analize, uzeli su u obzir faktore poput aditiva, masti, kalorija i sadržaja šećera, kako bi stvorili indeks zdravlja i ishrane.
Opasnost skrivena u zalogajima
Otkrili su da konzumacija jednog hot doga oduzima 36 minuta "zdravog" života. Ovaj visok rizik povezuje se sa prisustvom konzervansa i nitrata - jedinjenja koja se dodaju hrani radi poboljšanja ukusa, boje i teksture, a koja su direktno povezana sa nekim vrstama raka. Takođe, analizirani su i drugi faktori rizika, poput visokog sadržaja natrijuma i trans-masnih kiselina koje se nalaze u hot dogovima.
Gazirani napici zaslađeni šećerom, poput pojedinih sokova, mogu skratiti život za 12 minuta. Slanina oduzima šest minuta, dok dupli čizburger skraćuje život za skoro devet minuta. Čak i pileća krilca mogu oduzeti tri minuta i 30 sekundi, dok prerađeni mesni proizvodi poput pršute odnose 24 minuta.
Dobro je što nije sve tako crno
Srećom, nije sve u životu tako mračno. Istraživanje je pokazalo da zdrave namirnice mogu čak i produžiti naš život.
Na primer, banana može doprineti našem životu sa 13 i po minuta, porcija pečene ribe donosi još 16 minuta, a 30 grama orašastih plodova može dodati čak 26 minuta. Zamenom samo 10% dnevnih kalorija koje dolaze iz mesa i prerađenih proizvoda sa voćem, povrćem, mahunarkama i orasima, prema istraživanju, možemo dodati oko 48 minuta svom životu.
Kreirajmo zdraviji život
"Potrebna je hitna promena u ishrani kako bismo poboljšali ljudsko zdravlje", rekao je dr Olivier Džoliet, istraživač iza ovog istraživanja, prema izveštaju "The Conversation".- Naši nalazi pokazuju da male, ciljanje zamene mogu ponuditi snažnu strategiju za postizanje značajnih zdravstvenih i ekoloških koristi, bez potrebe za drastičnim promenama u ishrani.
Ekološki uticaj hrane
Istraživanje se nije bavilo samo uticajem hrane na zdravlje, već i njenim ekološkim učinkom, uključujući proizvodnju i preradu. Namirnice su podeljene u tri zone boja: zelenu, žutu i crvenu, prema njihovoj kombinovanoj nutritivnoj i ekološkoj vrednosti.Namirnice u zelenoj zoni, koje se preporučuju za povećanje u ishrani, uključuju orašaste plodove, voće, integralne žitarice, povrće i određene vrste morskih plodova. Crvena zona, s druge strane, obuhvata prerađene mesne proizvode, naročito govedinu, svinjetinu i jagnjetinu, koji se preporučuju da se konzumiraju u minimalnim količinama.
Naša svakodnevna ishrana igra ključnu ulogu u zdravlju i dugovečnosti. Mnogi mali, ali značajni izbori, poput povećanja unosa celovite hrane, mogu pomoći da živimo duže i zdravije. Naša budućnost je u našim rukama - i naša ishrana je prvi korak ka tom zdravijem životu.
(Ona.rs)