Stručnjaci kažu da je 5-3-1 pravilo važnije i do 10.000 koraka: Ono je ključ za srećan i ispunjen život
Svi smo čuli da treba da postavimo cilj od 10.000 koraka dnevno i osam sati sna svake noći kako bismo očuvali fizičko zdravlje, ali stručnjaci kažu da je ovo pravilo bitnije od toga - pravilo 5-3-1. Međutim, ispostavlja se da postoje i drugi pokazatelji na koje možemo da se fokusiramo kada je u pitanju kvalitet naših socijalnih veza, što je ključno za naše opšte blagostanje.
Ovaj pristup, koji se naziva 5-3-1 smernica, osmislila je Kesli Kilam, stručnjakinja za socijalno zdravlje i autorka knjige The Art and Science of Connection. Ona ovu društvenu "izazovnu" metodologiju upoređuje sa ciljevima za broj koraka ili unos proteina koje postavljamo kako bismo održali telo u formi i pružili mu energiju. Prema 5-3-1 smernici, cilj je da ljudi „teže da komuniciraju sa najmanje pet različitih osoba svake nedelje, održavaju tri bliska odnosa i provode bar jedan sat dnevno u povezivanju sa drugima“, kaže ona za Yahoo Life.
Kako funkcioniše ovaj sistem? Evo šta treba da znate.
Komunicirajte sa pet različitih osoba svake nedelje
Provođenje vremena sa ljudima sa kojima živite (partner, deca, cimeri i slično) je sjajno, ali interakcije sa ljudima koje ne poznajete tako dobro takođe imaju veliki značaj. Idealno, ove interakcije treba da budu raznovrsne – od razgovora sa kolegama o njihovim planovima za vikend, preko ćaskanja sa konobarom u vašem omiljenom kafiću, do razgovora sa prijateljima i porodicom.
Kako kaže Kilam: „Što više raznovrsnih veza imamo, to smo bolje. Ne bih potcenila važnost tih mikro-momenata povezivanja.“ Ove interakcije ne moraju uvek biti lične, ali to je svakako poželjno.
Primeri ovih interakcija mogu biti:
- Prijatan razgovor sa baristom, kasirkom, vozačem, konobarom
- Organizovanje porodične okupljanja
- Video poziv prijatelju
- Ćaskanje sa kolegama
- Odlazak na ručak sa partnerom
- Dobar razgovor sa komšijom
- Razgovor sa nekim u prodavnici o vremenu, njihovoj kul majici, ceni jaja
Održavajte bar tri bliska odnosa
Najbliži odnosi – oni sa ljudima sa kojima se povezujete na dubljem nivou – mogu biti sa osobama koje retko viđate. I to je u redu! Važno je, prema Kilam, da pored tih svakodnevnih, manje intimnih interakcija sa raznim ljudima, imate i snažnu podršku kroz bar tri bliska odnosa.
Natali Penington, profesorka komunikacionih studija na Univerzitetu Kolorado, koja je nedavno učestvovala u Američkom projektu prijateljstva, kaže da je ključ imati više od jedne osobe na koju možete da se oslonite, jer to može da bude „štit“ za vas.
„Ako se svađate sa mamom, možete da se oslonite na prijatelja“, objašnjava Penington. „Ako se svađate sa prijateljem, možete da se oslonite na partnera. Ako postoji stres u jednom odnosu, biti u mogućnosti da se oslonite na nekog drugog je veoma važno.“
Ona dodaje da treba aktivno raditi na održavanju tih veza, što može da znači organizovanje večeri sa partnerom, planiranje puta da posetite najboljeg prijatelja ili jednostavno pozivanje voljene osobe da biste porazgovarali. Za razliku od drugih delova 5-3-1, ovo nije toliko vezano za postizanje nedeljnih ciljeva, već je više usmereno na očuvanje važnih odnosa.
Provedite sat vremena dnevno povezujući se sa drugima
Sat vremena povezivanja ne mora biti u jednoj velikoj 60-minutnoj sesiji ili sa jednom osobom. Posmatrajte to kao merilo za aktivnije povezivanje u toku dana. Kilam navodi nekoliko primera:
- Desetominutni telefonski poziv tokom puta na posao
- Dvadesetominutni razgovor sa kolegom tokom pauze za ručak
- Šetnja sa partnerom ili decom nakon posla
- Telefonski poziv prijatelju posle posla
I ne, Kilam napominje da gledanje televizije sa partnerom ili detetom ne spada u ovo.
„Raditi nešto zajedno sigurno može da se računa, ali gledanje TV-a ili nešto slično je pasivno“, kaže ona. „Naravno, tu ste zajedno, ali se ne povezujete na dubljem nivou. Mnogo je važnije da ostvarimo pravi kvalitetan kontakt.“
Zašto nam uopšte trebaju izazovi prijateljstva?
Vi ste na društvenim mrežama. Odgovarate na e-mailove ceo dan. Razgovarate sa ljudima… zar ne? Kilam kaže da današnja zavisnost od tehnologije stvara utisak da smo stalno povezani, ali na način koji ne zadovoljava naše dublje potrebe. To je kao grickanje čipsa i kokica umesto konzumiranja pravog obroka.
„Možda nas to zasiti i možda nam bude zadovoljavajuće na neki način, ali potrebno je da uložimo u vreme i dublje povezivanje kako bismo zaista bili nahranjeni.“
Još jedan trend koji je primetila: Ljudi se sele iz svojih rodnih naselja i selidba postaje sve češća, što stvara osećaj prolaznosti. Podaci pokazuju da ljudi više nisu aktivni u zajedničkim grupama – kao što su čitalački klubovi, sportske lige ili komšijske organizacije – kao što su to bili ranije. U odsustvu tih proverenih mogućnosti za povezivanje, izazovi poput 5-3-1 mogu nas motivisati da popunimo prazninu u prijateljstvima.
Iako 5-3-1 može delovati kao igra brojeva, Kilam kaže da je ključ u kvalitetu, a ne u kvantitetu. Radi se o tome da težimo više ličnih susreta umesto besmislenog skrolovanja na društvenim mrežama, da se otvaramo novim prijateljstvima i provodimo kvalitetno vreme sa osobama koje volimo.
A to poslednje je naročito važno, kaže Penington, koja se poziva na rezultate Američkog projekta prijateljstva, koji pokazuju da su većina ljudi zadovoljni brojem prijatelja koje imaju, ali bi želeli da budu bliži i da provode više vremena sa njima.
I ako nije praktično da se vidimo uživo, poruka ili FaceTime poziv može imati veliku vrednost.
„Podcenjujemo koliko to znači drugoj osobi“, kaže Kilam. „Mnogo nas živi na različitim mestima od svojih prijatelja i porodice, pa je nužno da ostanemo povezani na takav način.“
(Ona.rs/Yahoo)