Vaši prsti na rukama mogu otkriti predstojeće respiratorne probleme: Testirajte se kod kuće
Mogućnost da lako savijete prste ili dlan izvan normalnog opsega pokreta može biti znak nadolazećih respiratornih problema, upozoravaju stručnjaci. Dr Tejlor Goldberg, kiropraktičar iz Kolorada, upozorio je da bi hiperfleksibilnost mogla biti znak da su vezivna tkiva u telu oslabljena ili nestabilna.
Vezivno tkivo, kao što su zglobovi i tetive, je 'lepak' tela koji podržava i daje strukturu kostima, mišićima i organima. Posebno je ključno za pluća jer pomaže u pružanju funkcionalne podrške - i, za razliku od drugih organa, vezivno tkivo čini oko 25 procenata njegove težine. Vremenom, slabljenje vezivnog tkiva u plućima "može uticati na mehaniku disanja i stabilnost disajnih puteva" - što dovodi do ozbiljnih respiratornih problema kao što su astma i opstruktivna apneja u snu.
Test dodeljuje jedan bod za izvođenje niza pokreta uključujući savijanje malog prsta unazad za 90°, dodirivanje palcem podlaktice, hiper-ispruživanje laktova ili kolena više od 10° i postavljanje dlanova na pod sa ravnim kolenima. Kod odraslih, rezultat više od pet od devet ukazuje na to da su hiperfleksibilni, dok bi kod deteta to bilo najmanje šest od devet. Za mali broj ovih ljudi, njihova fleksibilnost je uzrokovana stanjem poznatim kao Ehlers-Danlos sindrom (EDS).
Dr Goldberg je upozorio: „Anegdotski, čini se da mnogi ljudi sa Ehlers-Danlosovim sindromom (EDS) imaju više poteškoća da se oporave od respiratornih bolesti.“ „Iako su nam potrebna formalnija istraživanja, kliničko iskustvo sugeriše da bi ljudi sa EDS-om mogli teže da obole od respiratornih bolesti u poređenju sa opštom populacijom“, rekao je dalje za Newsweek.
Vezivna tkiva su u suštini napravljena od dva proteina nazvana kolagen i elastin, od kojih su oba odgovorna za pružanje snage i elastičnosti telu. Međutim, EDS, genetsko stanje, može uticati na sposobnost tela da formira proteinske molekule i na proizvodnju kolagena kao i na snagu vezivnog tkiva. Sveukupno smanjenje kolagena u telu i posledična slabost tkiva mogu umanjiti kapacitet pluća da udišu kiseonik optimalnom zapreminom. To može dovesti do kratkog daha, slabosti respiratornih mišića, kao i kolapsa gornjih i donjih disajnih puteva.
(Ona.rs/Dailymail)