Madona se kune u ovu ishranu, kaže da sprečava srčane bolesti: Njena dijeta čisti telo i um, ali nosi i rizike
Dok većina nas dan započinje brzom kafom i možda prepečenim tostom u hodu, Madona se već decenijama drži rituala koji se ne menja: tanjir pun povrća, integralnih žitarica i pažljivo izabranih namirnica iz organskog uzgoja. Nije reč o prolaznom trendu – već o načinu života koji dolazi iz Japana i zove se makrobiotska ishrana.
I dok mnogi smatraju da je ova dijeta rezervisana za holivudske zvezde poput Madone i Gvinet Paltrou, sve više stručnjaka ukazuje da bi upravo ovakav pristup ishrani mogao da pomogne u prevenciji srčanih bolesti i nekih vrsta raka. Ali kao i kod svake rigorozne dijete – granica između koristi i potencijalne štete je tanka.
Šta je makrobiotska dijeta i zašto je Madona prati?
Makrobiotska ishrana zasniva se na filozofiji ravnoteže između jina i janga, a u praksi to znači: lokalna, sezonska, minimalno prerađena hrana. Osnova jelovnika su integralne žitarice poput smeđeg pirinča i ovasa, povrće, mahunarke, alge, a ponekad i riba.
Madona, kako se navodi, jede orašaste plodove, brokoli, kelj, bundevu, šargarepu, rotkvu i pasulj. Gvinet Paltrou je isticala da joj se ova dijeta dopada jer se bazira na "lokalnoj, organskoj, neprerađenoj hrani" koja se konzumira u skladu sa sezonom.
Za pristalice ove dijete, ishrana nije samo nutritivna strategija već i alat za čišćenje tela od toksina i održavanje unutrašnje ravnoteže.
Makrobiotski jelovnik za jedan dan
DORUČAK
Kaša od smeđeg pirinča sa kuvanim jabukama i susamom
- 1 šolja kuvanog smeđeg pirinča
- 1 kuvana jabuka sa malo cimeta
- Kašičica tostiranog susama
- Zeleni čaj (bancha ili kukicha)
Započinje dan stabilno, bez naglog skoka šećera u krvi.
UŽINA
Kuvani batat sa malo tamarija (fermentisani soja sos)
- Bogat je vlaknima i daje sitost između obroka
RUČAK
Miso supa + tanjir kuvanih žitarica, povrća i mahunarki
- Miso supa sa tofuom, morskim algama (wakame) i mladim lukom
- Pola tanjira integralnog ječma ili pirinča
- Kuvano povrće: brokoli, šargarepa, tikvica
- Dinstani azuki pasulj (ili leblebije)
- Kiseli kupus ili umeboshi šljiva (za digestivnu ravnotežu)
Ovo je najvažniji i najobimniji obrok u danu.
UŽINA
Mala šaka badema ili kuvanog kestena
VEČERA
Lagana salata i povrtni temeljac
- Sveža salata od rotkve, rukole i proklijalih semenki
- Supa od luka i celera sa mrvicom đumbira
- Komad tosta od ražanog ili heljdinog hleba (bez kvasca)
Večera treba da bude lagana, lako svarljiva i bez mnogo soli.
NAPOMENA
Sva hrana se sprema kuvanjem, dinstanjem ili kratkim barenjem
Ne koriste se rafinisani šećeri, mlečni proizvodi, jaja ni meso (osim eventualno povremene ribe – u blagim količinama)
Zabranjena je industrijska i procesuirana hrana
Obroci se jedu polako, svesno i u tišini
Moguće koristi za zdravlje – ali i važna upozorenja
Iako nema dokaza da makrobiotska dijeta leči ili sprečava rak, pojedina istraživanja pokazuju da oni koji je godinama praktikuju imaju niži holesterol, manje telesne masti i ređe obolevaju od srčanih bolesti.
George Osava, koji je razvio ovu dijetu, tvrdio je da je izlečio tuberkulozu još kao tinejdžer upravo zahvaljujući ovakvom načinu ishrane. No, Cancer Research UK upozorava da nema naučnih dokaza koji bi takve tvrdnje potvrdili.
Problem može nastati kada se dijeta svede na strogu verziju: bez mesa, bez mlečnih proizvoda, sa nedostatkom proteina, kalcijuma, gvožđa i vitamina – što može izazvati ozbiljnu neuhranjenost. Takođe, ovaj način života zna biti skup jer organska hrana i savetovanja sa stručnjacima zahtevaju dodatna ulaganja.
Zdravlje iz tanjira – uz zdrav razum
Ako razmišljate o promeni ishrane, inspirisani Madonom i njenim dugovečnim telom koje prkosi godinama, makrobiotski princip može biti dobar početak. Ali kao i kod svake veće promene – najbolje je prvo porazgovarati sa nutricionistom ili lekarom.
Jer, zdrav način života ne mora da bude ekstreman. Dovoljno je da bude dosledan – i da Vama prija.
(Ona.rs/Mirror)