Stručnjaci otkrivaju: Koliko kurkuma ostaje u organizmu i zašto je važno uzimati uz crni biber i zdrave masti

K. M.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto:Pixabay

Istraživanja pokazuju da kurkuma u telu može da ostane od jednog do dva dana, ali na to utiče više faktora, pre svega oblik u kojem se konzumira, doza i individualna hemija organizma.

Zašto je važan poluživot kurkume?

Aktivno jedinjenje kurkume, kurkumin, odgovorno za njen intenzivno žuto-narandžasti pigment, ima poluživot od oko šest do sedam sati.

Poluživot označava vreme potrebno da se količina neke supstance u telu smanji za polovinu. Nakon prve „polovine“, potrebno je isto toliko vremena da se preostala količina ponovo prepolovi (na jednu četvrtinu početne vrednosti).

foto: pixabay.com

Na osnovu ovih parametara, procenjuje se da je telu potrebno između jednog i dva dana da u potpunosti eliminiše kurkumu.

Faktori koji utiču na to koliko dugo kurkuma ostaje u organizmu

1. Oblik proizvoda

Kurkuma i kurkumin dostupni su u raznim preparatima, od krema i sapuna koji se nanose direktno na kožu, do kapsula, gumenih suplementa, tinktura ili običnog začina koji se dodaje jelima i napicima.

2. Doziranje

Doze se značajno razlikuju i mogu iznositi od 100 do čak 1.000 mg dnevno, u zavisnosti od proizvoda.

Ukoliko planirate da kurkumu uvrstite u svakodnevnu rutinu, savet je da se konsultujete sa lekarom koji će odrediti optimalnu dozu za vaše potrebe.

3. Hemija organizma

Na brzinu razgradnje kurkume u telu utiču brojni faktori, uključujući:

  • godine starosti
  • opšte zdravstveno stanje (npr. bolesti jetre)
  • pol
  • telesna težina

Kod nekih ljudi kurkuma se zadržava svega nekoliko sati, dok kod drugih ostaje danima.

4. Bioraspoloživost i apsorpcija

Foto: Pixabay

Ono što jedete ili pijete uz kurkumu značajno utiče na to koliko se dobro apsorbuje aktivni sastojak - kurkumin.

Kurkumin sam po sebi ima nisku bioraspoloživost, što znači da ga telo teško usvaja. Međutim, određene supstance značajno poboljšavaju njegovu apsorpciju:

Piperin, sastojak crnog bibera koji povećava apsorpciju kurkumina za više od 2.000%.

Masti, zdrave masti poput ribe, orašastih plodova, semenki ili avokada takođe poboljšavaju iskorišćenost kurkumina.

Neki dodaci kurkumina već sadrže ulja (npr. kokosovo), kako bi se povećala njihova bioraspoloživost.

Koliko često treba uzimati kurkumin?

Učestalost uzimanja zavisi od razloga zbog kojeg ga koristite i oblika preparata.

Na primer, ako se kurkumin koristi za ublažavanje upale kod artritisa, stručnjaci preporučuju 500 mg dva puta dnevno.

Važno: kurkuma se ne preporučuje za dugotrajno uzimanje. Stručnjaci savetuju da se suplementi koriste najduže dva do tri meseca, nakon čega je potrebna pauza. Pre upotrebe, obavezno se posavetujte sa zdravstvenim radnikom.

Zdravstvene koristi kurkume

Kurkuma ima snažna antioksidativna i antiinflamatorna svojstva, zbog čega se tradicionalno koristi hiljadama godina, posebno u Ajurvedi. Savremena istraživanja takođe potvrđuju njene potencijalne koristi, iako je potrebno više kvalitetnih studija.

Kurkuma može pomoći kod:

  • artritisa
  • alergijskog rinitisa (polenska alergija)
  • ranica u ustima nastalih tokom hemioterapije
  • depresije
  • povišenih masnoća u krvi
  • MASLD-a (metabolička bolest masne jetre)
  • Moguće nuspojave

Većina ljudi dobro podnosi kurkumu, ali se kod nekih, naročito pri visokim dozama, mogu javiti blage neželjene reakcije:

  • refluks
  • zatvor
  • proliv
  • mučnina
  • bol u stomaku
  • povraćanje
  • alergijske reakcije

Ozbiljne nuspojave su retke, ali moguće:

  • anemija
  • interakcije sa lekovima
  • bubrežni kamenac
  • oštećenje jetre

Ko treba da izbegava kurkumu?

Uvek se treba posavetovati sa lekarom pre početka uzimanja suplemenata, posebno ako imate hronične bolesti ili pijete terapiju.

Kurkuma može biti problematična uz određene lekove:

  • antikoagulanse (razređivače krvi), poput Plaviksa i aspirina
  • antacide (Pepcid, Prilosec)
  • lekove za dijabetes, poput insulina

Stručnjaci ne preporučuju uzimanje suplementa kurkume u trudnoći i tokom dojenja zbog nedovoljno istraživanja. Normalne količine u hrani smatraju se bezbednim.

(Ona.rs)