Jetra može ozbiljno da strada zbog ove navike - nema veze s alkoholom: Da li je i Vi ponavljate svakog dana?
Postoji jedan organ koji u tišini obavlja na stotine vitalnih funkcija, bez prigovora i bez pauze. Ne boli dok strada, ne šalje jasne signale na vreme i upravo zato se problemi sa njom često otkrivaju kasno. Jetra je jedan od najstrpljivijih, ali i najugroženijih organa savremenog čoveka.
Većina ljudi je uverena da je alkohol njen najveći neprijatelj. I dok je njegova štetnost neupitna, nauka danas jasno pokazuje da postoji jedna mnogo rasprostranjenija navika, koju mnogi praktikuju svakodnevno, verujući da je bezazlena - a upravo ona može dugoročno da nanese ozbiljnu štetu jetri.
Tihi i potcenjeni neprijatelj jetre
Dodati šećeri, a posebno fruktoza, postali su gotovo neizbežni deo savremene ishrane. Nalazimo ih u sokovima, „zdravim“ napicima, energetskim pićima, žitaricama za doručak, sosovima i industrijskoj hrani. Iako se fruktoza prirodno nalazi u voću, problem nastaje kada se unosi u velikim količinama i u prerađenom obliku.
Istraživanja pokazuju da čak i umerene količine dodatih šećera mogu udvostručiti proizvodnju masti u jetri, što vremenom dovodi do masne jetre, metaboličkih poremećaja i dijabetesa tipa 2. Posebno zabrinjava činjenica da se ove promene mogu razviti i bez povećanja ukupnog kalorijskog unosa.
Studija objavljena u Journal of Hepatology otkrila je da fruktoza u tečnom obliku ima snažan i direktan uticaj na metabolizam jetre. Učesnici istraživanja, iako nisu unosili više kalorija nego ranije, razvili su povećanu proizvodnju masti u jetri samo dodavanjem zaslađenih napitaka. Ovi rezultati jasno pokazuju da jetra ne strada samo zbog količine hrane, već zbog njenog sastava i načina obrade.
Američko udruženje za srce preporučuje da dodati šećeri ne čine više od 6% dnevnog energetskog unosa - što je oko 25 grama dnevno za žene. Ipak, realnost je da većina ljudi tu granicu višestruko premašuje, često nesvesno, zbog skrivenih šećera u industrijskoj hrani.
Navike koje polako, ali sigurno oštećuju jetru
Šećer i slatka pića
Gazirani sokovi, energetska i sportska pića, zaslađeni čajevi, industrijski deserti i slatkiši predstavljaju najveći izvor dodatog šećera. Fruktoza i kukuruzni sirup iz ovih proizvoda ne koriste se kao energija, već se direktno pretvaraju u mast koja se taloži u jetri.
Rafinisani ugljeni hidrati
Beli hleb, lepinje, peciva, krofne, đevreci i kolači od rafinisanog brašna naglo podižu nivo šećera u krvi. Vremenom, ovakva ishrana može dovesti do insulinske rezistencije, što dodatno opterećuje jetru i ubrzava razvoj masne jetre.
Prerađena hrana
Smrznuti obroci, proizvodi iz kutija, kesa i konzervi često sadrže kombinaciju rafinisanih ugljenih hidrata, dodatih šećera, nezdravih masti i velike količine soli. Ovakva ishrana remeti metaboličku ravnotežu i stvara idealne uslove za oštećenje jetre.
Crveno meso
Iako ima svoju nutritivnu vrednost, naročito kod osoba sa anemijom, prekomerna konzumacija crvenog mesa bogatog zasićenim mastima povezuje se sa povećanjem triglicerida u jetri i razvojem masne jetre.
Naravno, štetnost alkohola je dobro poznata, ali važno je naglasiti da čak i umerena konzumacija alkohola, u kombinaciji sa ishranom bogatom šećerima i prerađenim namirnicama, dodatno ubrzava nakupljanje masti u jetri.
Zdravlje jetre zavisi od svakodnevnih izbora
Ako ste se pitali zašto jetra pokazuje znake opterećenja iako ne konzumirate alkohol u velikim količinama, odgovor se često krije u prerađenoj hrani i skrivenim šećerima koje svakodnevno unosimo. Smanjenje slatkih napitaka, pažljivo čitanje deklaracija i zamena rafinisanih ugljenih hidrata nutritivno bogatijim namirnicama mogu dati jetri priliku da se regeneriše.
Jetra igra ključnu ulogu u detoksikaciji organizma, regulaciji metabolizma i telesne težine. Briga o njenom zdravlju nije trend, već dugoročna investicija u celokupno zdravlje.
(Ona.rs)