Zaboravljeni deo mozga možda je ključ bistrijeg uma u starosti? Novo istraživanje donosi ohrabrujuće vesti

Kako starimo, mnogi strahuju od slabljenja pamćenja, sporijeg razmišljanja i kognitivnog pada. Naučnici već decenijama pokušavaju da otkriju zbog čega neki ljudi zadržavaju mentalnu oštrinu i u poznim godinama, dok se kod drugih javlja ubrzano propadanje moždanih funkcija.

Novo istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu Nature Neuroscience donosi zanimljiv odgovor. Ispostavlja se da važnu ulogu možda ima mali mozak - deo koji se dugo smatrao zaduženim gotovo isključivo za ravnotežu i koordinaciju pokreta. Naučnici sada veruju da upravo on može predstavljati jednu od najvažnijih prirodnih zaštita od kognitivnog propadanja, pa čak i u ranim fazama Alchajmerove bolesti.

Preporučujemo

Mali mozak krije više neurona nego ostatak mozga

Iako zauzima svega oko 10 odsto ukupne zapremine mozga, mali mozak sadrži više od tri četvrtine svih neurona u ljudskom mozgu.

Zbog toga naučnici poslednjih godina sve više istražuju njegovu ulogu u procesima koji nemaju veze samo sa pokretima, već i sa pamćenjem, pažnjom, planiranjem, učenjem i govorom.

Najnovije istraživanje pokazalo je da osobe koje imaju veći volumen pojedinih delova malog mozga ostvaruju bolje rezultate na testovima koji procenjuju kognitivne sposobnosti.

Analizirani podaci više od 35.000 ljudi

Istraživači sa Univerziteta Prinston najpre su analizirali magnetne rezonance i rezultate testova više od 700 odraslih osoba uključenih u projekat "Human Connectome".

Testovi su procenjivali:

• kratkoročno pamćenje
• pažnju
• jezičke sposobnosti
• prostornu orijentaciju
• sposobnost vizuelizacije trodimenzionalnih objekata.

Rezultati su pokazali da ljudi sa većim volumenom zadnjih regija malog mozga imaju bolje očuvane mentalne sposobnosti, čak i u poznijim godinama.

Kako bi proverili nalaze, istraživači su analizirali i podatke više od 35.000 ispitanika iz Biobanke Ujedinjenog Kraljevstva i dobili gotovo identične rezultate.

Zaštita i kod Alchajmerove bolesti

Posebno zanimljiv deo istraživanja odnosio se na osobe koje su bile u ranim fazama Alchajmerove bolesti.

Naučnici su analizirali podatke oko 1.350 ljudi iz SAD i Kanade, među kojima je više od 600 već imalo povećano nakupljanje amiloidnih plakova - jednog od glavnih obeležja Alchajmerove bolesti.

I kod njih je veći volumen malog mozga bio povezan sa boljim rezultatima na testovima pamćenja i razmišljanja.

To ukazuje da mali mozak može doprineti takozvanoj "kognitivnoj rezervi" - sposobnosti mozga da uprkos promenama i oštećenjima nastavi da funkcioniše što je moguće bolje.

Više nije samo centar za ravnotežu

Nekada se smatralo da mali mozak služi gotovo isključivo za koordinaciju pokreta.

Međutim, savremena neurologija pokazuje da učestvuje u brojnim složenim procesima kao što su:

• planiranje
• donošenje odluka
• radna memorija
• obrada jezika
• prostorna orijentacija
• regulacija emocija.

Koliko je njegova uloga značajna pokazuje i postojanje cerebelarnog kognitivno-afektivnog sindroma, stanja koje nastaje nakon oštećenja malog mozga i dovodi do problema sa mišljenjem, emocijama i ponašanjem.

Potrebna su dodatna istraživanja

Autori naglašavaju da njihovo istraživanje pokazuje povezanost, ali ne i direktan uzročno-posledični odnos.

Drugim rečima, još nije dokazano da veći mali mozak sam po sebi sprečava kognitivni pad, već da između te dve pojave postoji snažna veza.

Takođe, većina ispitanika bila je bele rase i višeg nivoa obrazovanja, pa će buduća istraživanja morati da potvrde da li se isti rezultati mogu primeniti na širu populaciju.

Šta ovo znači za budućnost?

Iako odgovori još nisu konačni, naučnici smatraju da bi razumevanje uloge malog mozga moglo otvoriti potpuno nove pravce u prevenciji kognitivnog propadanja i Alchajmerove bolesti.

Ukoliko buduća istraživanja potvrde ove nalaze, mali mozak mogao bi postati važna meta novih terapija kojima bi se očuvale mentalne sposobnosti i kvalitet života u starijem dobu.

(Ona.rs / ScienceNews)