Deca koja jedu više ultraprerađene hrane imaju drugačiju reakciju mozga na hranu: Naučnici otkrili zabrinutost

S. R.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto-ilustracija : Shutterstock

Ultraprerađena hrana mogla bi da utiče na dečji organizam na više načina nego što se ranije mislilo. Novo istraživanje pokazalo je da deca koja je češće konzumiraju imaju izraženiju moždanu reakciju kada vide fotografije privlačne hrane, poput keksa i pomfrita. Ova aktivnost povezana je i sa većim porastom telesne težine tokom naredne godine.

Studija objavljena u naučnom časopisu JAMA Network Open bavila se vezom između prehrambenih navika, aktivnosti određenih delova mozga i promena u telesnoj težini kod dece. Iako rezultati ne dokazuju da ultraprerađena hrana direktno izaziva promene u mozgu ili gojenje, ukazuju na moguću vezu koja zaslužuje dodatnu pažnju.

U istraživanju je učestvovalo 46 dece uzrasta od sedam do deset godina, koja su bila deo dugoročne studije BrainChild, posvećene ispitivanju faktora rizika za dijabetes i gojaznost. Sva deca su na početku istraživanja imala zdravu telesnu težinu.

Istraživači su magnetnom rezonancom pratili aktivnost njihovih mozgova dok su posmatrala fotografije primamljive hrane, uključujući kekse i pomfrit. Istovremeno su prikupljali podatke o njihovoj ishrani, indeksu telesne mase, procentu telesne masti i obimu struka. Iste telesne parametre ponovo su izmerili nakon godinu dana.

Deo mozga povezan sa nagradom reagovao je intenzivnije

Rezultati su pokazali da su deca koja su konzumirala više ultraprerađene hrane imala izraženiju aktivnost u dorzalnom strijatumu, delu mozga koji ima važnu ulogu u sistemu nagrađivanja i motivacije. Reakcija je bila posebno uočljiva dok su posmatrala fotografije hrane.

Foto:Shutterstock

Istraživači su utvrdili i da je pojačana aktivnost u ovom delu mozga bila povezana sa većim porastom indeksa telesne mase i procenta telesne masti tokom narednih 12 meseci.

Drugim rečima, deca koja su češće jela ultraprerađenu hranu pokazivala su snažniju moždanu reakciju na vizuelne podsticaje povezane sa hranom, a takav obrazac bio je povezan i sa kasnijim promenama u telesnoj težini.

Dodatna analiza pokazala je da je uzimanje u obzir razlika u moždanim reakcijama smanjilo povezanost između konzumacije ultraprerađene hrane i indeksa telesne mase za 31 odsto. Povezanost sa procentom telesne masti smanjila se za 44 odsto.

Da li ultraprerađena hrana menja način na koji deca reaguju na hranu?

Nalazi ukazuju na mogućnost da način na koji dečji mozak reaguje na hranu delimično objašnjava vezu između konzumacije ultraprerađenih proizvoda i povećanja telesne težine.

Foto: Shutterstock

Ipak, važno je napraviti razliku između povezanosti i uzročno-posledične veze. Istraživanje je pratilo postojeće obrasce i ne može da dokaže da ultraprerađena hrana direktno menja moždanu aktivnost, niti da je upravo ona uzrok kasnijeg povećanja telesne težine.

Zbog toga istraživači planiraju novo, intervencijsko istraživanje u kojem će decu koja redovno konzumiraju ultraprerađenu hranu podstaći da pređu na manje prerađene namirnice.

Nakon promene načina ishrane pratiće da li dolazi do promena u reakcijama njihovog mozga na fotografije hrane i da li su te promene povezane sa manjim porastom telesne težine tokom vremena.

Ovakav pristup mogao bi da pruži jasniji uvid u to kako prehrambene navike utiču na razvoj dece i da li promena kvaliteta ishrane može da utiče i na način na koji njihov mozak reaguje na hranu.

(Ona.rs / Miss7mama)