Kako izgleda život takozvane SENDVIČ GENERACIJE: S jedne strane roditelji u godinama, s druge deca na grbači

Vreme čitanja: oko 4 min.

Foto: Slika generisana pomoću veštačke inteligencije (AI)

Rastegnete se na sve strane, a na kraju dana imate osećaj da niste uradili dovoljno ni za koga. Ujutru trčite da spremite decu za školu ili pomognete odraslom sinu da se snađe, a već popodne vas čeka odlazak kod starih roditelja da im odnesete lekove, skuvate ručak, platite račune ili ih odvedete kod lekara. Ako vam ovo zvuči poznato, dobro došli u takozvanu "sendvič generaciju".

Ovo nije naziv za neku novu i modernu grupu ljudi, već za pojavu koja može da zadesi svakog od nas. Reč je o ljudima koji su se našli zgnječeni poput fila u hlebu, gde su sa jedne strane deca kojoj je i dalje potrebna podrška, a sa druge roditelji u godinama kojima je pomoć svakodnevno neophodna.

Nekada se rađalo sa 20, danas sa 30 i tu počinje vrzino kolo

Nekada su stvari išle drugačijim tokom. Početkom prošlog veka žene su rađale prvo dete već oko 20. godine. Njihovi roditelji su tada imali tek oko 40 godina, bili su puni snage i nikakva tuđa nega im nije trebala.

Foto: Shutterstock

Međutim, vremena su se promenila. Danas se deca sve češće rađaju bliže 30. godini života. Do trenutka kada ta deca malo odrastu, baka i deka već uveliko gaze sedmu deceniju. S obzirom na to da se životni vek produžio, roditelji ulaze u godine kada im treba ozbiljna tuđa nega baš u momentu kada deca još uvek nisu potpuno stala na svoje noge. Stručnjaci su ovaj pojam uočili još 1981. godine, kada su ga sociološkinje Doroti Miler i Elejn Brodi prvi put zvanično opisale. Američki rečnik Merijam-Vebster zvanično je uvrstio ovaj izraz jula 2006. godine.

Proverite u kom se sloju vi danas davite

Poznata američka stručnjakinja za pitanje starenja, Kerol Abaja, podelila je ovu pojavu na nekoliko različitih vrsta:

  • Tradicionalni sendvič: Nalazite se tačno između starih roditelja kojima treba pomoć i sopstvene dece.
  • Klab sendvič (višeslojni sendvič): Ljudi u svojim 40-im, 50-im ili 60-im godinama koji brinuti moraju o starim roditeljima, odrasloj deci, ali i unucima. U ovoj grupi mogu biti i mlađi ljudi u 20-im ili 30-im koji uz malu decu neguju i roditelje i bake i deke.
  • Otvoreni sendvič: Svako drugi ko je na bilo koji način uključen u negu nekog starijeg člana porodice.

Kad deca nikako da polete iz gnezda - Trideset godina, a i dalje pod vašim krovom

Dodatni problem nastaje zbog finansijskih kriza i teškog života. Deca sve duže ostaju da žive u roditeljskoj kući. Istraživanje centra Pju iz 2012. godine pokazalo je da oko 29% mladih između 25 i 34 godine i dalje živi sa roditeljima.

Roditelji su tako prinuđeni da o deci brinu mnogo duže nego što su planirali. Umesto da u tim godinama malo odahnu, na leđa im padne i kompletno čuvanje bolesnih ili ostarelih roditelja.

Tri generacije na jednoj plati - Matematika zbog koje se noću ne spava

Statistika pokazuje da odrasli u ovoj situaciji u proseku potroše 250 do 500 evra mesečno i čak 1.350 sati godišnje balansirajući između roditelja i dece. Deca traže više novca i materijalnih ulaganja, dok stariji roditelji traže vreme, fizički rad i stalnu prisutnost.

Foto: Pexels

Gledano kroz brojeve, situacija je sledeća:

  • 48% ljudi pruža neku vrstu novčane pomoći svojoj odrasloj deci.
  • 27% predstavlja glavnu i jedinu finansijsku podršku svojoj deci.
  • 25% izdržava i svoje stare roditelje.

Pritisak je ogroman jer jedne prosečne prihode morate podeliti na tri generacije: na roditelje, na sebe i supružnika, pa još i na decu. Danas u ovu priču sve češće ulaze i milenijalci - mlađe generacije koje imaju znatno manje ušteđevine i imovine, a roditelji su im već u godinama kada im treba pomoć.

Najteži teret pade na ženska pleća

Iako ovaj teret pogađa i muškarce i žene, društvo i dalje najveći deo fizičkog i emotivnog tereta svaljuje na žene. Muškarci češće pomažu novčano, dok žene preuzimaju na sebe sve ono najteže: kupanje, oblačenje, odlazak u toalet, spremanje kuće, kuvanje i davanje lekova.

Kada se sve te obaveze nagomilaju, slobodnog vremena više nema. Ne stižete da se odmorite, da se posvetite svom braku ili jednostavno popijete kafu na miru.

Zato se kod mnogih javljaju anksioznost, depresija, stres i potpuno emotivno sagorevanje. Prisutan je i stalni osećaj krivice – čini vam se da se raspadate, a opet imate utisak da ne činite dovoljno ni za decu ni za roditelje.

Posebno je teško kada stariji roditelji obole od Alchajmerove bolesti ili demencije, pa više ne mogu sami da pamte niti da obavljaju svakodnevne stvari, pa morate preuzeti i brigu o njihovim dokumentima, imovini i finansijama.

S druge strane, i muškarci i žene u ovim godinama često trpe na poslu. Taman kada dođu do vrhunca svoje karijere, primorani su da usporite, odbiju unapređenje ili smanje radno vreme kako bi stigli da se pobrinu za sve kod kuće.

Biti stisnut između dve generacije nije lako i iziskuje ogromnu snagu. Najvažnije je da znate da niste jedini koji se tako osećate i da je u redu potražiti pomoć čim osetite da vam teret postaje pretežak.

(Ona.rs / EBSCO)