Godinama radite protiv sebe, a da toga niste ni svesni: Ovo je najpodmukliji kradljivac samopouzdanja
Mnogi veruju da se samopouzdanje gubi nakon velikog neuspeha, teškog raskida, otkaza ili ozbiljne životne krize. Takvi događaji zaista ostavljaju trag, ali psiholozi upozoravaju da se pad samopouzdanja mnogo češće događa na sasvim drugačiji način.
Ne dolazi odjednom. Ne prati ga jedan veliki trenutak koji možete da pokažete prstom i kažete: "Evo, ovde je sve krenulo nizbrdo."
Počinje mnogo ranije i mnogo neprimetnije. Kada prećutite ono što zaista mislite. Kada odustanete od nečega što vam je važno kako biste izbegli neprijatnu situaciju. Kada sebi obećate da ćete nešto uraditi, pa to ponovo odložite za sutra.
Nijedan od tih trenutaka ne deluje dramatično. Zbog toga ih većina ljudi i ne primećuje. Problem nastaje kada se takve situacije nagomilaju. Tada se polako gubi nešto mnogo važnije od motivacije - gubi se poverenje koje imate u sebe.
Stručnjaci ovaj obrazac ponašanja nazivaju samonapuštanjem, a sve više istraživanja pokazuje da upravo ono može biti jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi vremenom počinju da sumnjaju u sebe, svoje odluke i sopstvenu vrednost.
Šta zapravo znači samonapuštanje
Naziv zvuči ozbiljno, ali se odnosi na situacije koje gotovo svako poznaje.
To je trenutak kada pristajete na nešto što ne želite. Kada ćutite iako osećate da bi trebalo da progovorite. Kada potrebe drugih stalno stavljate ispred svojih, ne zato što to iskreno želite, već zato što se plašite sukoba, odbacivanja ili nečijeg nezadovoljstva.
Psiholozi objašnjavaju da ljudi često biraju ono što deluje društveno prihvatljivo i bezbedno, čak i kada se to kosi sa njihovim osećanjima, potrebama ili vrednostima.
Povremeni ustupci deo su svakog zdravog odnosa. Problem nastaje kada ustupak postane pravilo, a sopstvene potrebe poslednja stavka na listi prioriteta.
Kako gubite poverenje u sebe
Kada se govori o samopouzdanju, najčešće se pominju uspeh, sposobnosti i mišljenje drugih ljudi.
Suština je mnogo jednostavnija.
Samopouzdanje počiva na osećaju da možete da verujete sebi. Da ćete stati iza svojih odluka. Da ćete uraditi ono što ste sebi obećali. Da nećete odustati od sebe čim se pojavi neprijatnost.
Svaki put kada ignorišete ono što osećate ili kada prekršite obećanje dato sebi, šaljete sebi poruku da vaša reč nema veliku težinu.
Vremenom se stvara obrazac. Počinjete manje da verujete svom rasuđivanju, svojim procenama i svojim odlukama.
Upravo zbog toga stručnjaci povezuju hronično potiskivanje sopstvenih potreba sa nižim samopoštovanjem, većom emocionalnom ranjivošću i slabijim osećajem ličnog identiteta.
Četiri znaka da nesvesno radite protiv sebe
Samonapuštanje retko izgleda kao veliki problem. Najčešće se krije u svakodnevnim navikama.
Stalno kršite obećanja koja dajete sebi
Odlučite da ćete početi da šetate, ranije ležete ili završite važan posao. Obećanje traje nekoliko dana, a zatim nestane pod pritiskom svakodnevice.
Jedno neispunjeno obećanje nije problem.
Desetine takvih obećanja tokom godina ostavljaju posledice na način na koji doživljavate sebe.
Ignorišete unutrašnji osećaj da nešto nije u redu
Svako je bar jednom imao osećaj da neka odluka nije dobra, da određena osoba ne uliva poverenje ili da ga neka situacija opterećuje više nego što želi da prizna.
Istraživanja pokazuju da sposobnost prepoznavanja unutrašnjih signala igra važnu ulogu u donošenju odluka.
Kada te signale uporno zanemarujete, vremenom ih sve teže prepoznajete.
Prećutkujete ono što vam je važno
Na poslu, u porodici ili partnerskom odnosu često se dešava da ljudi ćute kako bi izbegli raspravu.
Takva odluka nekada ima smisla.
Kada postane svakodnevna navika, ostavlja osećaj da vaše mišljenje nije dovoljno važno da bi bilo izgovoreno naglas.
Pristajete na stvari koje se kose sa vašim vrednostima
Ovo je oblik samonapuštanja koji ostavlja najdublji trag.
Svaki put kada postupate protiv onoga što smatrate ispravnim samo da biste zadovoljili tuđa očekivanja, udaljavate se od slike osobe kakva želite da budete.
Posle određenog vremena više ne osećate samo nezadovoljstvo situacijom. Počinjete da gubite poštovanje prema sebi.
Zašto ljudi upadaju u ovaj obrazac
Mnogi takvo ponašanje razviju mnogo ranije nego što misle.
Kod nekih ljudi potreba da ugađaju drugima nastaje još u detinjstvu, kada su prihvatanje, pažnja ili pohvala zavisili od toga koliko su bili poslušni i prilagođeni.
Takvi obrasci često se prenose i u odraslo doba. Čovek nauči da su potrebe drugih važnije od njegovih, pa nastavlja da se ponaša na isti način čak i kada za tim više nema razloga.
Dodatni problem predstavlja činjenica da samonapuštanje često izgleda kao osobina koju društvo nagrađuje. Deluje kao ljubaznost, strpljenje, tolerancija ili požrtvovanost.
Granica se prelazi onda kada zbog tuđeg mira stalno žrtvujete sopstveni.
Kako počinje povratak samopouzdanja
Dobra vest je da se samopouzdanje ne vraća velikim životnim preokretima.
Obnavlja se mnogo jednostavnije nego što većina ljudi očekuje.
Počinje od malih obećanja koja ispunite. Od trenutka kada kažete šta mislite. Od odluke da saslušate sebe pre nego što automatski udovoljite svima oko sebe.
Stručnjaci ističu da je važno naučiti da unutrašnje signale posmatrate kao informaciju, a ne kao smetnju. Isto važi i za emocije koje često pokušavamo da zanemarimo.
Nekada je dovoljno da zastanete nekoliko sekundi pre nego što na nešto pristanete i zapitate se da li je odgovor koji dajete zaista vaš.
Samopouzdanje se ne gradi pred drugima
Mnogi zamišljaju da se samopouzdanje stiče kroz velike uspehe, priznanja i divljenje okoline.
Psiholozi sve češće ukazuju na drugačiju sliku.
Najvažniji odnos koji imate jeste odnos sa sobom. Upravo zato se samopouzdanje najčešće gradi daleko od pogleda drugih ljudi - kroz svakodnevne odluke koje donosite kada niko ne gleda.
Svaki put kada ostanete verni sebi, svojim vrednostima i obećanjima koja ste sebi dali, obnavljate ono što samonapuštanje polako narušava.
Takve odluke deluju male dok se dešavaju. Njihov zbir vremenom određuje koliko ćete verovati sebi kada vam to bude najpotrebnije.
(Ona.rs / Forbes)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Porazno: 20 odsto mladih ispunjava kriterijum za jedan mentalni poremećaj
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.