U ovoj situaciji sve maske padaju: Frojdov savet za otkrivanje nečijeg pravog lica će vam uštedeti vreme
Lako nas privuku nečiji šarm, duhovitost i pažnja. Dok razgovori teku bez problema, a susreti prolaze u prijatnoj atmosferi, skloni smo da praznine u onome što znamo o toj osobi popunimo sopstvenim očekivanjima. Međutim, koliko nekoga poznajemo često postane jasnije tek kada se pojave neslaganje, prepreka ili razočaranje.
Kako piše Sensa, pozivajući se na Sigmunda Frojda, način na koji osoba reaguje kada je nešto izbaci iz takta može mnogo da otkrije o njenom karakteru. Portal mu pripisuje misao da je raspon nečije ličnosti određen veličinom problema koji može da je izbaci iz ravnoteže, ali ne navodi originalno delo iz kojeg ona potiče.
Ta ideja otvara pitanje koje je važno za svaki odnos: kako se neko ponaša prema nama kada stvari ne idu onako kako je zamislio?
Kada nestane strpljenja, obratite pažnju na postupke
Kašnjenje, promena plana ili odgovor koji nam se ne dopada mogu da izazovu nezadovoljstvo. Sama ljutnja ne govori da je neko loša osoba. Mnogo je važnije šta sa tom ljutnjom radi.
Da li ume da kaže šta mu smeta ili odmah poseže za uvredama? Da li pokušava da pronađe rešenje ili traži nekoga koga će okriviti? Da li vaše neslaganje doživljava kao deo razgovora ili kao povod da vas ponizi?
Sensa u tekstu povezuje takve reakcije sa strahovima i frustracijama koje u mirnijim okolnostima mogu da ostanu manje primetne. Ipak, jedna stresna situacija ne otkriva čitavu ličnost. Važno je posmatrati ponašanje koje se ponavlja i način na koji osoba preuzima odgovornost za njega.
Frojd, nesvesno i obrasci kojima se vraćamo
Frojd je u svojoj psihoanalitičkoj teoriji veliki značaj pridavao nesvesnim procesima, unutrašnjim sukobima i iskustvima iz detinjstva. U tom okviru, reakcije odraslog čoveka ne posmatraju se samo kroz ono što se upravo dogodilo, već i kroz ranija iskustva i načine na koje se nosi sa neprijatnim osećanjima.
Sensa se oslanja na taj pristup kada piše o odbrambenim mehanizmima i potrebi da osvestimo sopstvene obrasce ponašanja. Nekada nam je lakše da krivicu prebacimo na drugoga nego da priznamo da smo povređeni, nesigurni ili da nismo u pravu.
Međutim, ne možemo na osnovu jednog ispada da zaključimo da neko ima potisnutu traumu ili da znamo uzrok njegove reakcije. Ono što možemo da procenimo jeste kako njegovi postupci utiču na nas i da li je spreman da ih preispita.
Zrelost se vidi i posle svađe
Niko nije smiren u svakom trenutku. Umor, strah i nagomilane obaveze mogu da skrate strpljenje i ljudima koji inače pažljivo biraju reči. Zato emocionalna zrelost ne podrazumeva da nikada ne pogrešimo.
Važno je šta uradimo kada shvatimo da smo nekoga povredili.
Da li možemo da saslušamo drugu stranu bez novog napada? Da li se izvinjavamo za konkretan postupak ili izgovaramo ono čuveno "izvini, ali ti si mene..."? I, najvažnije, da li sledeći put pokušavamo da reagujemo drugačije?
Izvinjenje ima težinu kada ga prate postupci. Ako se ista povreda ponavlja, a odgovornost svaki put ostaje na drugome, problem ne nestaje zato što je razgovor završen.
Razumevanje ne znači beskrajno opravdavanje
Možemo da razumemo da neko prolazi kroz težak period i da istovremeno kažemo da njegovo ponašanje nije prihvatljivo. Tuđa nervoza ne obavezuje nas da trpimo vređanje, ponižavanje ili pretnje.
Zato, kada upoznajete nekoga, obratite pažnju i na trenutke u kojima mu nešto nije po volji. Posmatrajte kako prihvata granice, kako razgovara kada je razočaran i da li ume da prizna grešku.
Jedan trenutak nije cela priča o čoveku. Ali obrazac koji se uporno ponavlja zaslužuje da mu verujete, čak i kada vam se ne dopada ono što pokazuje.
(Ona.rs / Sensa.hr)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Parojčić: Istraživanje pokazalo da bi se 75% dece obratilo psihologu škole za pomoć
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.