Kako da doživite 100 godina prema savetu najvećeg kardiologa: Radio do 97. godine, znao tajnu dugovečnosti
Majkl Debejki, kardiolog koji je operisao oko 60.000 ljudi tokom svoje karijere, umro je samo dva meseca pre svog 100. rođendana. Ovaj izuzetni lekar, poznat po velikim dostignućima u oblasti srčane hirurgije, sve do 97. godine nastavio je da prima pacijente i obavlja operacije. Uprkos tome što je bio aktivan i posvećen zdravlju svojih pacijenata, ono što je bio ključ njegovog vlastitog dugovečnog života leži u njegovim svakodnevnim navikama.
Kardiolog koji je živeo život pun aktivnosti
Debejki je tvrdio da zdravlje ne zavisi samo od savremene medicine, već i od svakodnevnih navika koje održavaju srce zdravim. Njegova preporuka za dugovečnost? Hodanje. Prema njegovim rečima, svakodnevna šetnja od najmanje 30 minuta, koja uključuje naizmenično sporo i brzo hodanje, predstavlja najefikasniji način da se srce ojača. Ipak, to nije bio jedini savet koji je praktikovao.
Rutina koja se ne menja
Svaki dan, Debejki je počinjao u četiri ujutru. Nije bilo mesta za duže spavanje. Nakon što bi uradio vežbe koje su uključivale čučnjeve i savijanje, izlazio je iz kuće peške na posao. Doručak je bio jednostavan, ali zdrav – svježi sir, kaša od celog zrna i crni čaj. Za ručak je voleo supu od pasulja ili pečenu ribu, uz obilje sirovog povrća.
Iako nije striktno pratio dijetu, bilo je jasno šta je izbegavao: puter i masno meso. U njegovoj filozofiji, ove namirnice nisu bile dobrodošle, a odustajanje od njih, kako je tvrdio, moglo je da produži život za pet do sedam godina. Takođe, savetovao je da se hrana ne prži, već da se peče, kuva na pari ili jednostavno jede sirova.
Glavni neprijatelj srca – stres
Pored fizičke aktivnosti, Debejki je verovao da je pravi neprijatelj zdravlju srca – stres. Prema njegovim rečima, mnogi ljudi pokušavaju da se oslobode stresa pomoću alkohola, ne shvatajući da taj pristup može samo pogoršati stanje. Umesto toga, on je preporučivao alternativne načine oslobađanja stresa – bilo da je to odlazak u pozorište, boravak na selu ili plivanje u reci. Debejki je, čak i u svom poznim godinama, bio svestan da smeh i pozitivne emocije mogu biti najjači lek.
Zdravlje kao način života, ne kao lek
Debejki je bio poznat po tome što je verovao da starost nije nužno bolest. On je smatrao da dok je zdrav, čovek ostaje mlad, bez obzira na broj godina. U 98. godini, suočen sa sopstvenim zdravljem, doktor je podneo testament, pripremajući se za kraj, ali je iznenadni zdravstveni kolaps, koji je zahtevao operaciju, promenio tok njegovih poslednjih dana. Dok je ležao na operacionom stolu, imao je svojevrsnu "budnost izvan tela", što je kasnije opisao sa puno humora, govoreći da se iznenadio kvalitetom bolnica na „onoj strani“.
Nakon operacije, usledio je period oporavka, ali Debejki je izgubio sposobnost da hoda i bio suočen sa dosadom. Ipak, uprkos tome što je verovao u postojanje duše i zagrobnog života, nije se bojao smrti. Verovao je da je život i smrt samo prirodni ciklus, o kojem su mu često pričali pacijenti koje je vratio u život.
Lekcija dugog života
Savet Majkla Debejkija je jasan: održavajte zdravlje srca kroz svakodnevne aktivnosti, izbegavajte štetne navike i mentalno se opuštajte. Životna rutina koja uključuje fizičku aktivnost, ispravnu ishranu i emocionalnu ravnotežu može biti ključ za postizanje dugog i kvalitetnog života, što je ovaj doktor i sam uspešno primenio.
(Ona.rs/ Still)