Jeli su više, a mršavili brže: Naučnici otkrili trik kako da prevarite mozak i unosite 330 kalorija manje!

B. P.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Pixels

Ljudi koji se pridržavaju ishrane bazirane na celovitim namirnicama mogu jesti više hrane, a ipak gubiti više na težini, pokazuje novo istraživanje.

Studija, objavljena u decembru u časopisu "The American Journal of Clinical Nutrition", otkrila je da su učesnici koji su jeli potpuno neprerađenu hranu konzumirali 57% više hrane po težini u odnosu na one koji su jeli ultra-prerađenu hranu, a ipak su unosili u proseku oko 330 kalorija manje dnevno.

Istraživači kažu da se razlika krije u tome kako ultra-prerađena hrana može ometati prirodnu reakciju tela na celovitu hranu.

Studiju su vodili naučnici sa Univerziteta u Bristolu u Engleskoj, a koautori su bili američki stručnjaci za ishranu sa Nacionalnog instituta za dijabetes, bolesti probavnog sistema i bubrega u Merilendu i Univerziteta McGill u Kanadi.

Studija je ponovo analizirala podatke iz značajnog kliničkog istraživanja koje je vodio dugogodišnji istraživač Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH) dr Kevin Hal, a koje je pokazalo da konzumiranje ultra-prerađene hrane dovodi do otprilike 500 dodatnih kalorija dnevno i povećanja telesne težine.

Istraživanje je otkrilo da kada ljudi jedu neprerađenu hranu, prirodno biraju velike porcije voća i povrća, dok ostavljaju hranu bogatu kalorijama, poput paste, bifteka i kremastih jela, nepojedenu.

- Rezultati sugerišu da ljudi možda imaju ugrađenu sposobnost da balansiraju nutritivne vrednosti i osećaj sitosti, ali samo kada hrana nije snažno prerađena. Uzbudljivo je videti da kada ljudima ponudimo neprerađene opcije, oni intuitivno biraju hranu koja balansira uživanje, nutritivne vrednosti i osećaj sitosti, a pritom smanjuju ukupni unos energije. Izgleda da donosimo mnogo pametnije odluke nego što se ranije pretpostavljalo, kada su namirnice predstavljene u svom prirodnom obliku - rekao je glavni autor Džef Branstrom.

Spoljašnji stručnjaci kažu da se ovi rezultati poklapaju sa onim što kliničari vide u praksi.

- Ovo doprinosi boljem razumevanju situacije i metaboličkih izazova sa kojima se suočava američko stanovništvo. Jedna od najvećih promena ovde je povećana izloženost i oslanjanje na ultra-prerađenu hranu, kod koje krajnji proizvod malo liči na osnovne sastojke. Ako smo evolucijom razvili sposobnost da procenjujemo nutritivni sadržaj i vrednost hrane… onda maskiranje hrane kroz preradu do te mere da ne možemo lako da uočimo tragove stvarnih sastojaka, može da sabotira našu sposobnost da to radimo pravilno - rekao je dr Frank Dumont, izvršni medicinski direktor u Virta Health u Koloradu.

Registrovana dijetetičarka Tereza Link rekla je da nije iznenađujuće što ljudi mogu jesti veće porcije celovitih namirnica bez dobijanja na težini.

- Celovite namirnice, poput povrća i voća, zdravih masti, čistog mesa i ribe, jaja, mlečnih proizvoda sa punim mlekom, orašastih plodova i semenki, pasulja i mahunarki, kao i žitarica sa visokim sadržajem vlakana poput ovsenih pahuljica i kvinoje, su prirodno bogate vlaknima i/ili proteinima. One obezbeđuju veću količinu hrane, zahtevaju više žvakanja i pomažu da se osećate siti, što smanjuje želju za prejedanjem - rekla je Link.

Ona je dodala da su visoko prerađene namirnice drugačije.

- One su dizajnirane da budu hiperukusne, sa savršenom kombinacijom soli, masti, ugljenih hidrata, šećera i teksture koju vaš mozak obožava. Ta kombinacija pokreće dopamin, hemikaliju nagrade u mozgu, zbog čega je teško prestati jesti - dodaje ona.

Foto-ilustracija: Shutterstock

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je studija obuhvatila samo 20 učesnika i sprovedena je u strogo kontrolisanom metabolčkom odeljenju tokom samo četiri nedelje.

- Pravi svet je sigurno mnogo zahtevniji. Za nas koji ne živimo u metabolčkom odeljenju, gde su svi obroci pripremljeni i obezbeđeni, moramo da se snalazimo u složenom okruženju sa hranom i donosimo stotine nutritivnih odluka dnevno - kaže Dumont.

Lekari se slažu da, iako su potrebne veće studije, nalazi pružaju praktične smernice.

- Kada se pacijenti odviknu od ishrane bogate kalorijskom, ultra-prerađenom hranom i umesto toga se fokusiraju na nutritivno bogate celovite namirnice, upravljanje težinom postaje mnogo lakše. Potvrda ovih nalaza podržala bi ideju da su celovite namirnice mnogo zdravije i pomažu u održavanju telesne težine u poređenju sa ultra-prerađenom hranom“ - rekla je dr Dženifer Braun, lekarka za gojaznost.

(Ona.rs/Fox news)