Kardiolozi upozoravaju: Ovu jutarnju grešku izbegavajte ako želite da sačuvate srce i doživite duboku starost

S. R.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Aaron Amat / Alamy / Profimedia

Počnite već od sutra! Jutarnje buđenje mnogima izgleda isto: alarm zazvoni, oči se jedva otvore, a već sledećeg trenutka skačemo iz kreveta i jurimo prema kupatilu, telefonu ili prvoj obavezi. Međutim, naglo ustajanje može da izazove vrtoglavicu, nestabilnost, zamagljen vid, slabost, pa čak i nesvesticu, naročito kod starijih osoba i ljudi koji imaju nizak pritisak.

Nakon nekoliko sati provedenih u ležećem položaju, telu je potrebno kratko vreme da se prilagodi promeni. Kada naglo ustanemo, deo krvi se pod uticajem gravitacije zadržava u nogama i donjem delu tela, dok organizam pokušava da održi dovoljan dotok krvi do mozga.

Ako taj mehanizam ne reaguje dovoljno brzo, dolazi do iznenadnog pada krvnog pritiska poznatog kao ortostatska ili posturalna hipotenzija.

Najveća greška je skakanje iz kreveta

Foto: Shutterstock

Kod zdravih ljudi naglo ustajanje najčešće će izazvati samo kratkotrajnu vrtoglavicu. Međutim, kod starijih osoba, ljudi koji su dehidrirani, dugo miruju, uzimaju određene lekove ili imaju probleme sa pritiskom, srcem i krvnim sudovima, posledice mogu biti ozbiljnije.

Najveća neposredna opasnost nije da će svako ko naglo ustane dobiti srčani udar, već da može da izgubi ravnotežu, padne i povredi se. Česta vrtoglavica prilikom ustajanja ne treba da se pripisuje samo umoru, jer može da ukaže na problem sa regulacijom krvnog pritiska.

Pravilo od jednog minuta za mirnije jutro

Umesto da odmah skočite na noge, ostanite nekoliko trenutaka u krevetu i dozvolite telu da se postepeno razbudi.

Dok još ležite, duboko udahnite i polako izdahnite, istegnite ruke i noge, a zatim nekoliko puta pomerite stopala gore-dole. Ovi lagani pokreti aktiviraju mišiće nogu i mogu da pomognu cirkulaciji.

Potom se okrenite na bok i polako podignite u sedeći položaj. Sedite na ivici kreveta oko 30 do 60 sekundi, a tek onda ustanite, po mogućnosti pridržavajući se ako ste skloni vrtoglavicama.

Upravo se postepeni prelazak iz ležećeg u sedeći, a zatim u stojeći položaj preporučuje osobama koje imaju simptome niskog ili ortostatskog pritiska.

Ne postoji jutarnji trik koji garantovano sprečava infarkt

Foto: Shutterstock/NMK-Studio

Tvrdnja da samo sporije ustajanje može da spreči srčani udar previše je pojednostavljena. Rizik od infarkta zavisi od mnogo ozbiljnijih faktora, uključujući visok pritisak, pušenje, povišen holesterol, dijabetes, gojaznost, genetiku, fizičku neaktivnost i postojeće bolesti srca.

Ipak, navika postepenog ustajanja jeste razumna, besplatna i posebno korisna ljudima kojima se ujutru vrti u glavi, koji osećaju slabost ili imaju utisak da će pasti.

Kada vrtoglavica zahteva pregled?

Ako vam se vrtoglavica pri ustajanju javlja često, ako ste već gubili svest ili padali, osećate lupanje srca, bol u grudima, nedostatak vazduha, izrazitu slabost ili smetnje vida i govora, nemojte problem rešavati samo sporijim ustajanjem.

Ponavljani simptomi mogu da budu povezani sa dehidratacijom, anemijom, neželjenim dejstvom lekova, poremećajem srčanog ritma, problemima sa nervnim sistemom ili drugim zdravstvenim stanjem koje zahteva pregled.

Čaša vode, nekoliko laganih pokreta stopalima i minut sedenja na ivici kreveta neće zameniti lečenje niti garantovati zaštitu od srčanog udara, ali mogu da spreče da dan započnete vrtoglavicom, gubitkom ravnoteže i padom.

(Ona.rs / Novi Život)