Vitamin C ne sprečava prehladu: Ovaj mineral može da skrati trajanje simptoma, ali vreme je presudno
Mnogi posegnu za velikim dozama vitamina C čim osete grebanje u grlu ili zapušen nos. Istraživanja, međutim, ne potvrđuju da vitamin C sprečava prehladu kod većine ljudi, dok bi drugi popularni suplement mogao da skrati njeno trajanje ako se uzme dovoljno rano.
Odrasli u proseku imaju između dve i četiri prehlade godišnje, dok se deca razbole i češće. Najčešće je reč o virusnim infekcijama koje prolaze bez antibiotika, uz odmor, tečnost i ublažavanje simptoma.
Imunološki sistem ne može da se "pojača" jednim preparatom. Za njegovo normalno funkcionisanje važni su vitamini C, D, A, E, B6, B12 i B9, kao i cink, gvožđe, selen i bakar. Međutim, dodatne količine uglavnom ne donose veliku korist ljudima koji nemaju potvrđen nedostatak ovih nutrijenata.
Da li vitamin C pomaže kod prehlade?
Redovno uzimanje vitamina C ne sprečava nastanak prehlade u opštoj populaciji. Može, ipak, blago da skrati trajanje simptoma, približno osam odsto kod odraslih i 14 odsto kod dece.
Uzimanje velikih doza tek kada se pojave prvi simptomi nema uverljivo dokazanu korist. To znači da nekoliko tableta vitamina C nakon prvog kijanja neće nužno zaustaviti bolest.
Vitamin D važan je za normalno funkcionisanje imuniteta, a suplementacija može imati mali preventivni efekat kod ljudi kojima ovaj vitamin nedostaje. Nema dovoljno dokaza da može da izleči respiratornu infekciju koja je već počela.
Cink može da skrati prehladu
Pojedini preparati cinka, ako se uzmu veoma brzo nakon pojave prvih simptoma, mogu da skrate trajanje prehlade za oko dva dana.
Ipak, nisu potpuno utvrđeni najbolji oblik i doza, a velike količine cinka nisu namenjene dugotrajnoj upotrebi. Zato je preporučljivo da se pre uzimanja preparata posavetujete sa lekarom ili farmaceutom, naročito ako koristite redovnu terapiju.
Dugotrajno uzimanje visokih doza cinka može da dovede do nedostatka bakra. Previše vitamina C može izazvati probavne tegobe, dok prekomerne doze vitamina D mogu povisiti nivo kalcijuma u krvi i oštetiti bubrege.
Šta zaista pomaže imunitetu?
Osnovu čine raznovrsna ishrana, dovoljno sna, redovna fizička aktivnost, nepušenje i preporučena vakcinacija. Suplementi najviše smisla imaju kada postoji potvrđen nedostatak ili konkretna preporuka zdravstvenog radnika.
Ako simptomi traju neuobičajeno dugo, pogoršavaju se, praćeni su otežanim disanjem, visokom temperaturom ili jakim bolom, potrebno je obratiti se lekaru.
(Ona.rs / Danas)