Neke od najpoznatijih atrakcija Srbije nalaze se u okolini: Ovaj grad naziv nosi po srpskom despotu

Vreme čitanja: oko 2 min.

Izuzev srednjevekovnih manastira Manasije i Resave, nedaleko od Despotovca se nalazi i pećina, koja je jedna od najposećenijih u našoj zemlji

Foto: Mateja Beljan

Na oko 130 kilometara udaljenosti od Beograda nalazi se Despotovac, čija je okolina naročito atraktivna u turističkom smislu.

Izuzev srednjevekovnih manastira Manasije i Resave, nedaleko od Despotovca se nalazi i pećina, koja je jedna od najposećenijih u našoj zemlji.

U povelji srpskog kneza Lazara, koja datira iz 1381. godine zabeležno je prvo pominjanje današnjeg Despotovca, ali tada kao selo Vojnik, navodi „Serbia.com“. Zahvaljujući srpskom kralju Milanu Obrenoviću, koji je 1882. godine o tome i doneo zvaničan ukaz, to selo postaje Despotovac. Naziv se vezuje za srpskog despota Stefana Lazarevića, u čiju čast je kralj i doneo takvu odluku.

Reka Resava, istoimena pećina i manastiri Manasija i Ravanica, te planina Beljanica i vodopad Veliki buk, najpoznatije su atrakcije u okolini ovog grada.

Foto: Telegraf.rs

Najpoznatija pećina u zemlji

Nešto manje od 20 kilometara deli Despotovac i Resavsku pećinu, čija se starost procenjuje na čak 45 miliona godina, navedeno je na zvaničnom sajtu Opštine Despotovac.

Iako je otkrivena 1962. godine, pećina je postala dostupna posetiocima tek nakon jedne decenije i to od 22. aprila 1972. godine.

Od 4.500 metara hodnika, koliko je ispitano, posetiocima je na raspolaganju staza čija je dužina osam stotina metara. Izuzev po fascinantnom pećinskom nakitu, Resavska pećina je poznata i po kamenim koralima i stubovima, ali i okamenjenim vodopadima.

Sem slepih miševa, u pećini obitava i nekoliko vrsta insekata, a u njoj se mogu videti i lišajevi i mahovima.

Okolina Despotovca

I mada nema sumnje da je Resavska pećina jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija ne samo ovog grada, već i čitave zemlje, u okolini Despotovca postoje i druge, po mnogo čemu interesantne lokacije.

Foto: Shutterstock

Srpski srednjevekovni manastiri Manasija, na prvom mestu, a zatim i Ravanica, svakako su tek neke od njih.

Ništa manje nije zanimljiva ni planina Beljanica, koja se u okolini Despotovca takođe nalazi. Upravo u podnožju te planine postoji i Spomenik prirode Lisine, koji se počev od 1995. godine nalazi pod zaštitom nadležnih institucija. Izuzev vodopada Veliki Buk, deo tog spomenika prirode je i izvor Veliko vrelo.

Koliko je okolina Despotovca i ceo taj deo zemlje interesantan, jasno pokazuje i to što se u blizini grada nalazi i Vinatovača, koja se karakteriše kao jedina prašuma u celoj zemlji. Iako možda ne podseća na prašume, kako ih mnogi zamišljaju, Vinatovača skriva stabla bukve, čija se starost procenjuje na čak više od dve stotine godina. Počev od 1957. godine se nalazi pod prvom kategorijom zaštite, budući da je okarakterisana kao prirodno dobro od izuzetnog značaja.

(Ona.rs)