Gastroenterolog otkrio koje voće on nikako ne bi pojeo: Šećer naglo skače, ovo treba uvek izbegavati

J. V.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock

Nije svako voće prijatelj vaših creva – upozorava dr Saurab Seti, renomirani gastroenterolog sa Harvarda, koji već deset godina proučava ljudski digestivni sistem. Na Instagramu je podelio svoja zapažanja o voću koje šteti, ali i onom koje čini dobro crevima.

Prezrele banane – slatka zamka za creva

Na dnu liste "nepoželjnog voća" našle su se prezrele banane, omiljeni izbor za doručak miliona ljudi širom sveta.

"Prezrele banane mogu naglo podići nivo šećera u krvi, a istovremeno pružaju manje ‘goriva’ dobrim bakterijama u crevima", objašnjava dr Seti.

Istraživanja pokazuju da kako banana sazreva, količina rezistentnog skroba i ukupnih biljnih vlakana opada, dok nivo šećera raste, prenosi Dejli mejl. Rezistentni skrob je ugljeni hidrat koji odoleva varenju u tankom crevu i time ne povećava glukozu u krvi, već u debelom crevu fermentiše i hrani dobre bakterije – što je ključ zdravih creva.

Foto: Instagram/the_fitness_dietitian

Blago zelene banane, za razliku od prezrelih, bogatije su biljnim vlaknima, povezana su sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i raka creva. Vlakna pomažu i u sprečavanju zatvora, olakšavaju varenje i daju osećaj sitosti na duže vreme.

Kivi – prijatelj creva

Za razliku od problematičnih prezrelih banana, dr Seti preporučuje kivi kao izuzetno voće za digestivni sistem.

"Jedan kivi sadrži oko dva grama rastvorljivih vlakana po porciji od 80 grama. Ona privlače vodu i formiraju gel u crevima, čime ublažavaju zatvor i povećavaju učestalost pražnjenja creva", ističe dr Seti.

Redovno pražnjenje creva, dodaje, smanjuje rizik od hroničnih problema i oboljenja, uključujući rak debelog creva. Hronični zatvor može povećati verovatnoću razvoja digestivnih karcinoma i do 1,5 puta.

Voće koje hrani i štiti

Na vrhu liste voća koje najviše pomaže crevima dr Seti je izdvojio borovnice, odmah iza njih nar.

Borovnice su bogate antioksidantima koji pomažu telu da se bori protiv slobodnih radikala, povezanih sa bolestima poput dijabetesa i raka. Nar, pak, sadrži elagitanine – moćne polifenole koji smanjuju upalu u organizmu, faktor rizika za srčane bolesti.

Jedna studija nutricionista sa Univerziteta u Barseloni pokazala je da učesnici čija je ishrana bila bogata polifenolima iz tamnog bobičastog voća, orašastih plodova, kakaa i maslinovog ulja, imaju 46% manji rizik od razvoja srčanih bolesti u poređenju sa onima koji su unosili minimalno polifenola.

Voće srednje vrednosti

Na sredini liste našle su se dinje, kruške i jabuke, dok su grožđe i pomorandže dobile ocene dva i tri od deset.

Grožđe se sastoji većinom od vode, bogato je vitaminom C i kalijumom i može smanjiti upale i rizik od bolesti, ali ima manju nutritivnu vrednost u poređenju sa drugim voćem.

Pomorandže su, s druge strane, bogate vitaminom C, folatom i antioksidantima koji jačaju imunitet, ali prevelika konzumacija može biti rizična. Istraživanje objavljeno u British Journal of Dermatology pokazalo je povezanost između velike konzumacije citrusa i povećanog rizika od raka kože, verovatno zbog fotosenzitivnih svojstava voća.

Vitamin C je, ipak, neophodan za zdravlje kože, krvnih sudova, kostiju i hrskavice, a nedostatak može dovesti do skorbut. Britanski Nacionalni zdravstveni sistem podseća da se sve potrebne količine mogu uneti kroz svakodnevnu ishranu, dok suplementi mogu biti potrebni samo kod pojedinih osoba.

(Ona.rs)