Već od sutra mnogi kreću sa ovom dijetom: Topi sve praznične kalorije i zateže stomak
Posle prazničnog opuštanja i bogate trpeze, mnogi traže način da se vrate u ravnotežu bez rigoroznih dijeta i odricanja. I dok se mediteranska ishrana već godinama smatra zlatnim standardom zdravog života, sve više pažnje privlači i nordijska dijeta - jednostavan, sezonski i održiv način ishrane koji dolazi sa severa Evrope.
Ovaj plan ishrane inspirisan je tradicionalnim jelima Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske, a sličnosti sa mediteranskom dijetom su brojne. Ipak, nordijska ishrana ima i nekoliko važnih posebnosti koje je izdvajaju.
Šta je nordijska dijeta?
Nordijska, odnosno skandinavska dijeta, zasniva se na sezonskim, minimalno prerađenim namirnicama i poštovanju lokalnih izvora hrane. Kao zvaničan model ishrane definisana je 2012. godine, nakon istraživanja objavljenih pod okriljem Univerziteta u Kembridžu.
Osnovna načela nordijske ishrane su:
- više kalorija iz biljne hrane, a manje iz mesa
- veći unos ribe i namirnica iz mora i slatkih voda
- oslanjanje na lokalno proizvedenu hranu
- Namirnice koje čine osnovu nordijske ishrane
Nordijska dijeta favorizuje jednostavne, ali nutritivno bogate namirnice, među kojima su:
- povrće (tamnozeleno lisnato povrće, kupus, crni luk, korenasto povrće, grašak i začinsko bilje)
- mahunarke (pasulj, sočivo, suvi pasulj)
- voće i bobičasto voće (borovnice, brusnice, jabuke, kruške, suve šljive)
- orašasti plodovi i semenke (orasi, suncokret, susam, kesteni)
- integralne žitarice (ovas, musli, ječam, raženi hleb i testenine od celog zrna)
- riba i morski plodovi (losos, haringa, skuša, oslić, tuna, som, štuka)
- mlečni proizvodi sa smanjenim procentom masti (sir, jogurt, fermentisano mleko)
- biljna ulja, posebno ulje uljane repice
Po čemu se razlikuje od mediteranske ishrane?
"Nordijska ishrana se u velikoj meri oslanja na biljnu hranu, vlakna i morske plodove, zbog čega se često poredi sa mediteranskom ishranom", objašnjava dijetetičarka Davn Mening za Best Life.
Ključna razlika je u vrsti masnoća. Dok mediteranska ishrana favorizuje maslinovo ulje, nordijska daje prednost ulju uljane repice. Takođe, u nordijskoj dijeti češće su zastupljeni mlečni proizvodi sa niskim procentom masti. Obe ishrane savetuju minimalan unos crvenog i prerađenog mesa, kao i ograničavanje jaja i živine.
Zdravstvene koristi nordijske ishrane
Lakši gubitak kilograma i manje upalaIzbacivanjem industrijski prerađene hrane, zasićenih masti i dodatog šećera, nordijska ishrana može prirodno da doprinese mršavljenju. Uz to, deluje antiinflamatorno, što je važno jer hronične upale često utiču na povećanje telesne težine. Studija iz 2015. godine, objavljena u časopisu "The American Journal of Clinical Nutrition", pokazala je da nordijska ishrana smanjuje aktivnost inflamatornih gena u masnom tkivu stomaka.
Niži holesterol i stabilniji šećer u krvi
Istraživanje iz 2022. godine, objavljeno u časopisu Clinical Nutrition, ukazuje da nordijska ishrana pomaže u snižavanju nivoa holesterola i šećera u krvi, čak i nezavisno od gubitka kilograma.
"Učesnici koji su se šest meseci pridržavali nordijske ishrane imali su niže vrednosti holesterola i bolju regulaciju glukoze u poređenju sa kontrolnom grupom", objasnio je Lars Ove Dragsted, autor studije i istraživač sa Univerziteta u Kopenhagenu. Prema njegovim rečima, ključnu ulogu imaju nezasićene masne kiseline iz biljnih ulja.
Zdravija creva i bolja hormonska ravnoteža
"Fermentisani mlečni proizvodi, poput skira i kefira, obiluju probioticima koji doprinose zdravlju creva, a samim tim i hormonskoj ravnoteži", ističe Braun. Kefir se često naziva superhranom zbog raznovrsnosti korisnih bakterija koje sadrži, znatno više nego klasičan jogurt.
Niži krvni pritisak i zdravije srce
Studija objavljena u časopisu Journal of Internal Medicine pokazala je da nordijska ishrana povoljno utiče na kardiovaskularno zdravlje. Rezultati su ukazali na poboljšan lipidni profil, bolju osetljivost na insulin i sniženje krvnog pritiska na klinički značajnom nivou.
(Ona.rs)