Nije bolest sa neba pala: Svaki dan pravite ovih 6 grešaka zbog kojih na kraju mladi odete na onaj svet
Mislite da su duvan i slatkiši jedini krivci? Pogledajte kojih šest nesvesnih navika svakodnevno ubrzava starenje i kako da ih se lako oslobodite.
Želja da poživimo dugo, zdravo i vitalno leži u svima nama, ali dobra genetika je samo jedan deo te priče. Način na koji provodite dane, od trenutka kada ustanete pa sve do odlaska na spavanje, direktno diktira kako će vaše telo stariti. Sitnice poput stalne brige, zaboravljanja konca za zube ili povlačenja u osamu deluju bezazleno, ali vremenom naprave ozbiljnu štetu.
Lekari i psihijatri sa prestižnog Univerziteta Harvard razotkrili su šest veoma čestih navika koje mnogi praktikuju nesvesno, a koje dokazano ubrzavaju starenje i narušavaju opšte zdravlje.
Telefoni nam popiše mozak - Kako vas vesti i samokritika teraju u starost
Telefoni su nam postali stalni pratioci, pa u trenucima dosade ili lošeg raspoloženja većina automatski počne da "skroluje" po društvenim mrežama i čita crne vesti. Doktorka Ašvini Nadkarni, profesorka psihijatrije na Harvardu, upozorava da ova navika ne samo da pojačava stres i strepnju, već ozbiljno remeti san, pamćenje i celokupno psihičko stanje. Umesto uzimanja telefona u ruke, daleko je delotvornije izaći u kratku šetnju po svežem vazduhu ili pustiti opuštajuću muziku.
Jednako opasno jeste i ono unutrašnje kritikovanje kada sebe uvek kosite za greške. Neprestani negativni razgovori sa samim sobom vode u depresiju i anksioznost, što kasnije gura ljude ka nezdravim navikama poput posezanja za alkoholom, prejedanja ili potpunog ostavljanja fizičke aktivnosti. Blagost prema sebi i razumevanje sopstvenih mana pružaju snagu da se problemi zaista reše, umesto da se u njima tonu.
Kada od sekiranja počnu da oboljevaju i stomak i srce
Prekomerno sekiranje oko posla, kućnog budžeta ili porodice ne ostaje samo u glavi. Telo sve to i te kako oseti. Doktorka Nadkarni ističe da su česte glavobolje, hronična nesanica i nevolje sa crevima, poput sindroma nervoznih creva, direktno povezani sa neprekidnim brigama.
Prvi korak ka olakšanju jeste da zapitate sebe na šta od toga u ovom trenutku možete uticati, pa preduzmite konkretnu akciju. Ostatak izbacite iz glave kroz kretanje. Fizička aktivnost, kratke vežbe disanja ili par minuta meditacije dnevno brzo smiruju napeti um i čuvaju telo od propadanja.
Ne zatvarajte se u četiri zida - Čoveku treba čovek da bi doživeo duboku starost
Izbegavanje ljudi i zatvaranje u četiri zida ne donosi samo tugu. Prirodna ljudska potreba za društvom utiče na rad čitavog organizma. Pored toga što povećava rizik od pojave demencije i depresije, usamljenost je naučno povezana sa teškim oboljenjima poput srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa, pa i prerane smrti.
Osobama kojima je teško da započnu razgovor ili sklapaju nova prijateljstva stručnjaci savetuju odlazak na mesta gde ima naroda, čak i ako se ne traži velika priča. Učlanjenje u neku grupu, odlazak na kurs ili pomaganje u zajednici odličan su put da se ponovo oseti povezanost sa svetom.
Kako pokvareni zubi i desni mogu da dotuku srce
Predvečernja lenjost da se očiste zubi koncem stvara mnogo veći problem od običnog kvara na zubu. Doctor Džeremi Manuele, specijalista ortodoncije, objašnjava da preskakanje čišćenja prostora između zuba izaziva hroničnu upalu desni, sa kojom imunitet mora stalno da se bori.
Bakterije iz usta kroz desne lako ulaze u krvotok, gde izazivaju upalne procese po čitavom telu. Ovo direktno povećava rizik od srčanog udara, problema sa šećerom u krvi i upale pluća. Redovna upotreba konca za zube jedini je način da se uklone naslage do kojih četkica ne može da dopre.
Rukom u ruku sa ovim ide i navika disanja na usta. Kada se vazduh udiše na usta umesto na nos, preskače se prirodno prečišćavanje, zagrevanje i vlaženje vazduha. Disanje na nos oslobađa azot-oksid koji širi krvne sudove i smanjuje upale. Disanje na usta u spavanju dovodi do prekida disanja, povišenog krvnog pritiska i kiselinskog refluksa, pa se kod začepljenog nosa savetuje korišćenje trakica za nos.
Izađite iz vrzinog kola
Loše navike vremenom postanu automatske i čovek ih primeti tek kada počnu ozbiljno da mu remete posao, san ili odnose sa ukućanima.
Prekidanje tog kruga zahteva malo praćenja. Obratite pažnju na to šta tačno pokreće određenu naviku i kako se osećate dok je radite. Kada shvatite šta vas gura u lošu rutinu, lakše ćete je zameniti nečim korisnijim za vaše zdravlje i produžiti sebi život.
(Ona.rs / Real Simple)