Pijete magnezijum svakog dana? Ovi simptomi mogu biti znak da ga uzimate previše

M. M.
Vreme čitanja: oko 4 min.

Foto: Ona.rs AI

Magnezijum je poslednjih godina postao gotovo obavezan dodatak u mnogim kućnim apotekama. Ljudi ga uzimaju zbog grčeva u mišićima, umora, migrena, problema sa spavanjem ili jednostavno zato što su čuli da ga "svima nedostaje".

Ali činjenica da je neki mineral neophodan organizmu ne znači da ga možemo uzimati u neograničenim količinama.

Previše magnezijuma iz suplemenata može da izazove neželjene efekte, a prvi znakovi često se pojavljuju upravo tamo gde ih najmanje povezujemo sa tabletom ili praškom koji svakodnevno pijemo - u stomaku.

Dobra vest je da je ozbiljno trovanje magnezijumom kod zdravih ljudi sa normalnom funkcijom bubrega retko. Bubrezi višak ovog minerala uglavnom uspešno izbacuju iz organizma.

Problem se mnogo češće javlja kada se uzimaju velike količine suplemenata ili lekova koji sadrže magnezijum, a rizik je posebno važan kod osoba sa oslabljenom funkcijom bubrega.

Prvi znak često je dijareja

Ako ste počeli da uzimate magnezijum i ubrzo dobili dijareju, grčeve ili mučninu, moguće je da vam količina ili određeni oblik suplementa ne odgovaraju.

Visoke doze magnezijuma iz dodataka ishrani mogu da imaju laksativno dejstvo.

Među oblicima koji se češće povezuju sa dijarejom navode se magnezijum karbonat, hlorid, glukonat i oksid.

Zato stomačne tegobe nakon početka suplementacije ne treba automatski pripisivati hrani koju ste tog dana pojeli.

Koliko magnezijuma je previše?

Ovde postoji jedna veoma važna razlika.

Preporučena dnevna količina magnezijuma za odrasle zavisi od pola i uzrasta. Odraslim muškarcima uglavnom je potrebno oko 400 do 420 mg dnevno, dok je odraslim ženama potrebno približno 310 do 320 mg.

Ali te brojke predstavljaju ukupan preporučeni unos iz hrane, pića i dodataka ishrani.

Gornja tolerabilna granica za odrasle iz suplemenata i lekova iznosi 350 mg magnezijuma dnevno, osim kada zdravstveni stručnjak preporuči drugačije.

Magnezijum koji prirodno unosimo hranom ne računa se u tu granicu.

To znači da, na primer, magnezijum iz badema, semenki bundeve, pasulja, integralnih žitarica ili spanaća ne treba sabirati sa suplementom kako biste proverili da li ste prešli tih 350 mg.

Obratite pažnju i na druge proizvode koje koristite

Magnezijum se ne nalazi samo u bočici na kojoj velikim slovima piše "MAGNEZIJUM".

Može biti sastojak pojedinih antacida i laksativa, pa neko može uneti mnogo veću količinu nego što misli ako istovremeno koristi nekoliko proizvoda koji ga sadrže.

Zato ima smisla pogledati deklaracije svih preparata koje redovno uzimate.

Posebno obratite pažnju na količinu elementarnog magnezijuma navedenu na deklaraciji, jer ona predstavlja količinu samog minerala koju dobijate, a ne ukupnu težinu jedinjenja u kojem se nalazi.

Koji simptomi mogu da upozore na ozbiljniji višak?

Kod mnogo većih količina simptomi više nisu ograničeni na digestivni sistem.

Mogu da se jave:

  • mučnina i povraćanje
  • izrazita slabost i pospanost
  • crvenilo lica
  • pad krvnog pritiska
  • slabiji refleksi
  • mišićna slabost

Kod veoma visokih koncentracija magnezijuma mogu nastati otežano disanje, izrazito nizak krvni pritisak i poremećaji srčanog ritma, a u najtežim slučajevima i srčani zastoj.

Takva ozbiljna toksičnost nije uobičajena posledica jedne tablete više, već se uglavnom povezuje sa veoma velikim dozama ili problemima zbog kojih organizam nije u stanju da efikasno izbaci višak minerala.

Poseban oprez potreban je ljudima sa bolestima bubrega

Bubrezi imaju ključnu ulogu u održavanju odgovarajuće količine magnezijuma u krvi.

Kada funkcionišu normalno, višak magnezijuma izbacuje se urinom. Kada je njihova funkcija značajno oslabljena, taj zaštitni mehanizam može da bude mnogo manje efikasan.

Zbog toga osobe sa oštećenom funkcijom bubrega imaju veći rizik od hipermagnezijemije, odnosno previsoke koncentracije magnezijuma u krvi.

Za njih samostalno uzimanje većih doza suplemenata, laksativa ili antacida koji sadrže magnezijum može biti posebno problematično.

Od hrane ćete teško uneti opasnu količinu

Ako ste pročitali sve ovo i počeli da brojite bademe koje ste pojeli za doručak, nema potrebe.

Kod zdravih osoba nije utvrđen gornji limit za magnezijum koji se prirodno nalazi u hrani. Organizam njegov višak efikasno reguliše, a ozbiljni problemi zbog magnezijuma iz uobičajene ishrane praktično nisu ono na šta se upozorenja odnose.

Zato namirnice bogate ovim mineralom ne treba izbacivati iz jelovnika.

Problem je pre svega nekontrolisana suplementacija, naročito kada se kombinuje više preparata ili se uzimaju velike doze bez jasnog razloga.

"Više" ne znači i "bolje"

Ako vam je lekar preporučio određenu dozu magnezijuma zbog utvrđenog nedostatka ili konkretnog zdravstvenog razloga, njegova preporuka ima prednost nad opštim smernicama.

Ali ako ste suplement kupili sami jer ste čuli da pomaže za san, stres ili grčeve, vredi proveriti koliko magnezijuma zapravo unosite.

A ako se nakon uzimanja pojave uporna dijareja, mučnina ili grčevi u stomaku, to može biti prvi signal da količina ili preparat nisu odgovarajući.

Kod izražene slabosti, problema sa disanjem, izrazitog pada krvnog pritiska, poremećaja srčanog ritma ili drugih ozbiljnih simptoma potrebna je hitna medicinska procena.

Jer i kod minerala koji nam je neophodan važi jednostavno pravilo - potrebna količina koristi organizmu, ali veća doza nije automatski i bolja.

(Ona.rs)