Nije zbog kofeina: Novo istraživanje otkrilo zašto kafa zapravo čuva naše zdravlje

B. P.
Vreme čitanja: oko 4 min.

Foto: Shutterstock

Novo istraživanje otkriva ključni biološki mehanizam koji bi mogao da objasni kako kafa pomaže u zaštiti organizma od starenja i hroničnih bolesti. Decenijama istraživanja povezuju konzumiranje kafe sa dužim životnim vekom i manjim rizikom od hroničnih bolesti, ali tačno kako do tih koristi dolazi, ostalo je nejasno.

Sada novo istraživanje sa Teksaškog univerziteta A&M, Fakulteta za veterinarsku medicinu i biomedicinske nauke (VMBS), ukazuje na to da jedinjenja iz kafe mogu, između ostalog, delovati tako što aktiviraju receptor u organizmu poznat kao NR4A1 - protein za koji se sve više prepoznaje da ima važnu ulogu u starenju, odgovoru na stres i bolestima.

Rezultati istraživanja, nedavno objavljeni u časopisu Nutrients, predstavljaju jednu od prvih direktnih veza između kafe i ovog receptora i nude potencijalno objašnjenje širokog spektra zdravstvenih efekata ovog napitka.

- Kafa ima dobro poznata svojstva koja mogu doprineti zdravlju. Ono što smo pokazali jeste da neki od tih efekata mogu biti povezani sa načinom na koji jedinjenja iz kafe stupaju u interakciju sa ovim receptorom, koji učestvuje u zaštiti organizma od oštećenja izazvanih stresom - rekao je dr Stiven Sejf, profesor i nosilac katedre za veterinarsku toksikologiju na Odeljenju za veterinarsku fiziologiju i farmakologiju VMBS-a.

Receptor povezan sa starenjem i bolestima

NR4A1 pripada porodici nuklearnih receptora koji pomažu u regulisanju aktivnosti gena kao odgovor na stres i oštećenja u organizmu.

U ranijim istraživanjima, Sejf i njegovi saradnici opisali su NR4A1 kao "senzor hranljivih materija" - receptor koji reaguje na jedinjenja prisutna u hrani i ima ulogu u očuvanju zdravlja kako organizam stari.

- Ako oštetite gotovo bilo koje tkivo, NR4A1 reaguje kako bi smanjio to oštećenje. Ako uklonite taj receptor, oštećenje je veće - rekao je Sejf.

Istraživanja su pokazala da NR4A1 učestvuje u širokom spektru bioloških procesa, uključujući upale, metabolizam i obnovu tkiva - procese koji su usko povezani sa bolestima koje se javljaju sa starenjem, poput raka, neurodegenerativnih bolesti i metaboličkih poremećaja.

Povezivanje kafe sa biološkim mehanizmom

Iako se kafa već dugo povezuje sa manjim rizikom od bolesti poput Alchajmerove bolesti, Parkinsonove bolesti i metaboličkih oboljenja, većina dosadašnjih istraživanja bila je opservaciona, zbog čega su naučnici tragali za jasnim biološkim objašnjenjem.

Sejfov tim postavio je hipotezu da bi neke od koristi kafe mogle biti povezane upravo sa NR4A1.

Istraživanje je sprovedeno u saradnji sa naučnicima sa različitih odseka Univerziteta A&M u Teksasu, uključujući dr Roberta Čepkina, dr Rodžera Nortona, dr Džejmsa Kaija i dr Šošanu Ajtan, čiji je rad pomogao da se pokažu zaštitni efekti kafe u neurološkim modelima.

U istraživanju su naučnici utvrdili da se više jedinjenja iz kafe, naročito polihidroksilna i polifenolna jedinjenja, poput kafeinske kiseline, vezuje za ovaj receptor i utiče na njegovu aktivnost.

- Ono što kažemo jeste da barem deo zdravstvenih koristi kafe može biti posledica vezivanja za ovaj receptor i njegovog aktiviranja - rekao je Sejf.

Tim je takođe utvrdio da ova jedinjenja mogu uticati na ponašanje ćelija na načine koji su u skladu sa zaštitom od bolesti, uključujući smanjenje oštećenja ćelija i usporavanje rasta ćelija raka u laboratorijskim modelima.

Važno je da su zaštitni efekti nestali kada je NR4A1 uklonjen iz ćelija, što dodatno podržava pretpostavku da ovaj receptor ima važnu ulogu u posredovanju efekata kafe na organizam.

Više od samog kofeina

Dr Stiven Sejf drži posudu sa kafom u svojoj laboratoriji, u okviru istraživanja koje ispituje kako jedinjenja iz kafe mogu uticati na zdravlje ljudi.

Iako je kofein najzastupljenija pojedinačna komponenta kafe, istraživanje ukazuje na to da on možda nije glavni pokretač ovih zdravstvenih efekata.

Umesto toga, čini se da veću ulogu ima čitav niz prirodno prisutnih jedinjenja, od kojih se mnoga nalaze i u voću i povrću.

- Kofein se vezuje za receptor, ali u našim modelima ne pokazuje naročito snažno dejstvo. Polihidroksilna i polifenolna jedinjenja mnogo su aktivnija - kaže Sejf.

To bi moglo da objasni zašto su i obična kafa i kafa bez kofeina u velikim populacionim istraživanjima povezivane sa sličnim zdravstvenim koristima.

Foto: Slika generisana pomoću veštačke inteligencije (AI)

Složen, ali obećavajući mehanizam

Uprkos ovim rezultatima, Sejf je naglasio da dejstvo kafe verovatno nije ograničeno na samo jedan mehanizam.

- Uključeni su brojni receptori i brojni mehanizmi. Ono što pokazujemo jeste da bi ovo mogao biti jedan od važnih mehanizama - rekao je on.

Istraživanje je prvenstveno mehanističko, što znači da se bavi načinom na koji biološki procesi funkcionišu, a ne dokazivanjem direktne uzročno-posledične veze kod ljudi.

- Pred nama je još mnogo posla. Uspostavili smo vezu, ali moramo bolje da razumemo koliko je ta veza zapravo važna - rekao je Sejf.

Ovi rezultati doprinose sve većem broju dokaza koji ukazuju na to da ishrana, naročito jedinjenja biljnog porekla, ima važnu ulogu u regulisanju procesa starenja i razvoja bolesti.

Pošto NR4A1 učestvuje u različitim zdravstvenim stanjima, ovo istraživanje bi u budućnosti moglo doprineti i razvoju novih terapija. Sejfov tim već istražuje sintetička jedinjenja koja efikasnije deluju na ovaj receptor od prirodnih jedinjenja iz hrane, sa ciljem razvoja terapija za rak i druge bolesti.

Istovremeno, istraživanje dodatno ukazuje na potencijalni značaj svakodnevnih izbora u ishrani.

- Kafa je veoma složena mešavina jedinjenja. To je veoma moćna kombinacija - rekao je Sejf.

Šta ovo znači za one koji piju kafu?

Za sada ovo istraživanje ne menja postojeće preporuke u vezi sa konzumiranjem kafe, a reakcija organizma može se razlikovati od osobe do osobe.

Ipak, ono pruža nešto što je istraživačima dugo nedostajalo, jasnije razumevanje zbog čega se čini da kafa može doprineti dugoročnom zdravlju.

- Mislim da ovo pomaže da se objasni zašto kafa ima efekte koje ima. Nije reč samo o zapažanju, iza toga postoji biološki mehanizam - kaže on.

(Ona.rs/stories.tamu)