Pijete kafu čim ustanete? Nutricionista otkriva zašto je to POGREŠNO - i kada je pravo vreme za prvu šolju

B. P.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Shutterstock

Kafa može poboljšati vašu efikasnost i raspoloženje ili preopteretiti hormone stresa i poremetiti ritam spavanja u zavisnosti od toga kada je pijete.

Ljubitelji kafe dobro su upoznati s uticajem omiljenog dnevnog napitka - od narušavanja ritma spavanja i hormonske ravnoteže do poboljšanja metabolizma i fizičkih performansi. Međutim, jedan stručnjak predlaže da prvu šoljicu pijete sredinom do kasnije ujutru kako biste maksimalno iskoristili njene prednosti, a istovremeno smanjili negativan uticaj na san.

Nikola Ladlam-Rejn je objasnila kako to funkcioniše.

- Najbolje vreme za ispijanje kafe je obično sredinom do kasnije ujutru, dakle otprilike između 9:30 i 11:30. To je period kada nivo kortizola počinje da opada. Pijenje kafe odmah posle buđenja može smanjiti njen efekat, jer je kortizol (hormon budnosti) prirodno visok u ranim jutarnjim satima. Popodne kafa i dalje može pružiti dodatnu energiju, ali je najbolje izbegavati je prekasno u toku dana, naročito ako ste osetljivi na kofein. Kofein može imati različit uticaj na različite ljude, pa ako vas čini nervoznim ili uznemirenim, najbolje je da ga izbegavate - rekla je ona.

Ova nutricionistkinja je otkrila da kofein obično ostaje aktivan u telu oko pet do šest sati. To znači da čak i popodnevna šoljica kafe može uticati na vas duboko u večernje sate. Ona je savetovala da se unos kafe prekine najkasnije oko tri sata popodne, kako ne bi došlo do ometanja ritma spavanja. Iako se ovo prvenstveno odnosi na kafu sa kofeinom, čak ni bezkofeinska kafa ne daje vam potpuno odobrenje da je pijete tokom cele večeri.

Foto: Shutterstock

- Bezkofeinska kafa sadrži veoma male količine kofeina (obično 2–5 mg po šoljici, u poređenju sa 70–150 mg u običnoj kafi). Iako je malo verovatno da će uticati na san kod većine ljudi, oni koji su vrlo osetljivi na kofein možda ipak treba da budu oprezni kada je piju pred spavanje - kaže ona.

Osim što podiže nivo energije i kortizola, kafa može doneti i određene zdravstvene koristi. Nutricionistkinja je objasnila:

- Kafa je jedan od najvećih izvora antioksidanasa u ishrani, a oni pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa i upala. Kofein može pomoći u poboljšanju fokusa, pamćenja i brzine reakcije. Redovno konzumiranje kafe takođe je povezano sa smanjenim rizikom od neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti. Kofein može blago povećati brzinu metabolizma i sagorevanje masti, što ga čini potencijalnim saveznikom u kontroli telesne težine kada se kombinuje sa uravnoteženom ishranom i fizičkom aktivnošću. Redovni konzumenti kafe izgleda imaju manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, verovatno zbog uticaja na osetljivost na insulin. Kafa takođe može povećati proizvodnju dopamina, što može doprineti poboljšanju raspoloženja i smanjenju rizika od depresije - objasnila je ona.

(Ona.rs/Mirror)