Ako vam testo ne narasta kako treba, verovatno pravite ovu grešku sa kvascem: Evo koliko ga ide na 1 kg brašna
Postoji trenutak koji gotovo svi prepoznaju - onaj kada otvorite rernu, a miris tek pečenog hleba ili domaćih kiflica ispuni celu kuću. U tim trenucima kuhinja postaje mnogo više od mesta za kuvanje. Postaje prostor topline, rutine i malih zadovoljstava kojima se uvek vraćamo.
Ipak, svi koji su makar jednom mesili testo znaju koliko lako jedan detalj može potpuno promeniti rezultat. Nekada testo ne naraste dovoljno, nekada dobije prejak miris kvasca, a ponekad pecivo ostane teško i zbijeno uprkos pažljivo praćenom receptu.
Upravo zato pitanje koje domaćice i početnici najčešće postavljaju nije nimalo bezazleno - koliko kvasca zapravo ide na 1 kilogram brašna da bi testo bilo mekano, vazdušasto i lepo naraslo?
Zašto je prava mera kvasca toliko važna
Kvasac je ključni sastojak svakog dizanog testa. On pokreće fermentaciju, stvara mehuriće vazduha i omogućava da testo dobije onu prepoznatljivu mekanu strukturu koju svi volimo kod domaćih peciva.
Kada je količina pravilno određena, testo:
- lepo raste,
- ostaje mekano,
- ima elastičnu strukturu,
- ravnomerno se peče, i
- nema prejak miris fermentacije.
Sa druge strane, previše kvasca može dati neprijatan ukus i miris, dok premala količina često dovodi do sporog dizanja i teškog testa.
Koliko svežeg kvasca ide na 1 kilogram brašna
Ako koristite svež kvasac, standardna mera je veoma jednostavna:
- 1 kocka svežeg kvasca - oko 42 grama na 1 kilogram brašna
To je količina koja se najčešće koristi za hleb, kiflice, pogače i većinu domaćih peciva.
Najbolji rezultat obično se dobija kada se kvasac prethodno aktivira.
Potrebno je da:
- izmrvite kvasac,
- dodate malo šećera,
- sipate mlaku vodu ili mleko,
- ubacite kašiku brašna,
- ostavite nekoliko minuta da zapeni.
Tek nakon toga dodaje se u testo.
Koliko suvog kvasca ide na kilogram brašna
Kod suvog kvasca pravilo je drugačije, ali jednako lako za pamćenje.
Idealna mera je:
- 2 kesice suvog kvasca - oko 14 grama na 1 kilogram brašna
Suvi kvasac može direktno da se umeša u brašno, ali mnogi i dalje biraju aktivaciju u mlakoj tečnosti jer daje sigurniji rezultat i lepšu teksturu testa.
Temperatura sastojaka pravi veliku razliku
Mnogi misle da je problem u kvascu kada testo ne uspe, ali vrlo često razlog zapravo leži u temperaturi sastojaka.
Da bi testo lepo naraslo, važno je da:
- voda ili mleko budu mlaki,
- brašno bude sobne temperature,
- prostorija ne bude previše hladna.
Previše vrela tečnost može uništiti kvasac, dok hladni sastojci usporavaju fermentaciju.
Zato iskusni pekari često kažu da dobro testo traži strpljenje i odgovarajuću temperaturu više nego komplikovan recept.
Mali trikovi za posebno mekano testo
Postoje i sitni trikovi koje mnoge domaćice koriste kada žele posebno mekano i vazdušasto pecivo.
Najčešće se dodaju:
- kašika jogurta za mekšu teksturu,
- prstohvat šećera za aktivaciju kvasca,
- nekoliko kapi sirćeta koje mogu pomoći bržem dizanju.
Ovi dodaci nisu obavezni, ali često prave razliku kod kiflica, pogača i peciva koja treba da ostanu mekana i narednog dana.
Kada možete koristiti manje kvasca
Ako pravite domaći hleb koji dugo fermentiše ili testo koje ostaje preko noći, količina kvasca može biti manja.
Sporija fermentacija često daje:
- bogatiji ukus,
- lepšu strukturu, i
- dugotrajniju svežinu.
U tim slučajevima testo raste sporije, ali rezultat može biti još bolji.
Pravilo koje vredi zapamtiti
Kada sledeći put budete mesili testo, dovoljno je da zapamtite samo dve brojke:
- 42 g svežeg kvasca na 1 kg brašna
- 14 g suvog kvasca na 1 kg brašna
To je mera uz koju domaće testo najčešće uspeva baš onako kako svi želimo - mekano, vazdušasto i mirisno, sa koricom koja puca pod prstima dok je još topla.
(Ona.rs)