Većina baca najzdraviji deo oraha, a upravo on čuva srce i krvne sudove
Većina ljudi orahe gricka usput - uz film, kafu ili kao dodatak kolačima. Međutim, upravo ovaj jednostavan plod godinama se nalazi među namirnicama koje stručnjaci najčešće preporučuju kada je reč o očuvanju zdravlja srca. Razlog nije samo njihov bogat ukus, već jedinstvena kombinacija korisnih masti i antioksidanasa koja može doprineti boljem radu kardiovaskularnog sistema.
Posebno je zanimljivo to što se najveći deo korisnih sastojaka nalazi u tankoj, gorkastoj opni koju mnogi uklanjaju pre jela. Upravo zato stručnjaci savetuju da se orasi jedu celi, bez ljuštenja unutrašnje opne.
Zašto su orasi među najboljim saveznicima zdravog srca?
Za razliku od većine drugih orašastih plodova, orasi sadrže značajne količine alfa-linolenske kiseline (ALA), biljnog oblika omega-3 masnih kiselina. Ove zdrave masti povezane su sa očuvanjem elastičnosti krvnih sudova, što može doprineti lakšem protoku krvi i manjem opterećenju srca.
Osim toga, orasi su bogati antioksidansima koji pomažu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa i hroničnih upalnih procesa. Dugoročno, upravo upale mogu doprineti oštećenju zidova krvnih sudova, pa redovna konzumacija namirnica bogatih zaštitnim jedinjenjima može imati pozitivan efekat na zdravlje.
Kakav uticaj imaju na holesterol?
Jedna od najčešće proučavanih koristi oraha odnosi se na nivo LDL holesterola, poznatog kao "loš" holesterol.
Rezultati studije "Walnuts and Healthy Aging", objavljene u stručnom časopisu "Circulation", pokazali su da je svakodnevna konzumacija jedne šake oraha tokom dve godine bila povezana sa blagim smanjenjem nivoa LDL holesterola kod starijih osoba.
Iako efekat nije dramatičan, istraživači navode da je bio stabilan, što ukazuje da male promene u ishrani mogu imati značaj kada se primenjuju dugoročno.
Koliko oraha dnevno je dovoljno?
Za većinu odraslih osoba dovoljna je jedna šaka oraha dnevno, odnosno oko 30 grama.
Veća količina neće nužno doneti dodatne koristi, dok može povećati ukupan unos kalorija, budući da su orasi energetski veoma bogati.
Najbolje ih je jesti sirove, bez dodatka soli, šećera ili mednih preliva. Lako se uklapaju u doručak uz ovsenu kašu ili jogurt, ali mogu biti i zdrava užina između obroka.
Greška zbog koje orasi mogu izgubiti kvalitet
Mnogi ljuštene orahe drže u činiji na kuhinjskom pultu ili polici, ali to nije najbolji način čuvanja.
Zbog visokog sadržaja zdravih masti, jezgra na sobnoj temperaturi mogu brže da užegnu. Kada se to dogodi, ukus postaje neprijatan, a kvalitet masti opada.
Zato se preporučuje da se orasi čuvaju u dobro zatvorenoj posudi, najbolje u frižideru. Pre nego što ih pojedete, dovoljno je da ih pomirišete. Ako imaju oštar, užegao ili neprijatan miris, više nisu pogodni za upotrebu.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sva pitanja u vezi sa ishranom i zdravljem konsultujte lekara ili nutricionistu.
(Ona.rs/Krstarica)