One su naše prve: Žene koje su se upisale u srpsku istoriju kao perjanice svojih delatnosti

Vreme čitanja: oko 8 min.

Istorija pamti hrabre Srpkinje koje su pomerale granice i menjale pravila igre i onda kada je to praktično bilo nemoguće

Foto-kolaž: Pixabay, @Muzej grada Beograda, Wikimedia/Historical Archives of Belgrade/Post of Serbia, Istorijskiarhivsumadije.com, Marija Rosandić

Život žene u Srbiji od pamtiveka u potpunosti je bio podređen porodici i zajednici, sve do onih prvih ozbiljnijih preokreta tokom 19. veka koji su kod nas, kao i u svetu, napravile ozbiljnije promene na polju ravnopravnosti žena sa muškarcima. Istorija pamti i one hrabre Srpkinje koje su pomerale granice i menjale pravila igre i onda kada je to praktično bilo nemoguće.

One su prve od prvih, ali ih je sigurno bilo i daleko više, svakako nisu jedine i sve. Priča o ovim ženama ostaje kao omaž portala Ona.rs svim onim hrabrim perjanicama koje nisu pomenute u ovom tekstu i onima koje su pale u zaboravi ili su jednostavno izbrisane iz istorije. Sve su one i Jelena Anžujska i Draga Dimitrijević Dejanović, i Katarina Milovuk, i Draga Ljočić, i Isidora Sekulić, i Nadežda Petrović, i Jelisaveta Načić, i Milunka Savić, i Ksenija Atanasijević, i Katarina Ivanović i mnoge, mnoge, mnoge druge.

Ove žene ostavile su trag duž srpske istorije od srednjeg do novijeg doba i hrabrile sve buduće žene da se bore za svoja prava, a našim savremenicama ostavile zadatak da ne prihvataju u svojim ličnim, društvenim i profesionalnim životima ništa ispod sloboda koje su teškim radom i trudom izvojevale za nas.

Tokom 19. veka u celom zapadnom svetu je došlo do procvata borbe za ravnopravnost polova, a na tom talasu su se i žene Srbije daleko više odvažile da izađu iz senki srednjovekovnih stega, kada se i broj naših heroina, vremenom povećao. Završavale su prve škole sve do najviših akademskih zvanja koja su do tada bila isključivo rezervisana za muški pol, probijale su svoj put u nove profesije, i samo zahvaljući svojoj odvažnoj i neustrašivoj volji, suprotstavljajući se porodici, društvu, pa čak i kraljevima i ministrima - dobijale svoja prava na obrazovanje, rad, glasanje... svoje pravo na slobodu.

Razbijale su predrasude i krčile put ženama do najosnovnijih zanimanja koja danas ne mogu ni da se zamisle bez "ženske ruke", kao što su patronažne sestre ili učiteljice, ali i onima koje čak i danas, u 21. veku, neretko nailaze na prepreke u pretežno "muškim" profesijama.

One su bile prve! Na sledećoj strani upoznajte ove žene. 

Ana Dandolo

(oko 1200 - oko 1265)

Prva srpska kraljica, supruga kralja Stefana Prvovenčanog i majka budućeg kralja Stefana Uroša I. Unuka mletačkog dužda Enrika Dandola i sasveznika Srbije, zahvaljujući čemu je Papa poslao legata koji je krunisao Stefana za prvog kralja Srbije.

Jelena Anžujska

(око 1236 - 1314)

Srpska kraljica, supruga kralja Stefana Uroša I i majka kraljeva Dragutina i Milutina. Prva žena prosvetiteljka u Srbiji. Osnovala je prve ženske škole u srednjem veku, gde su siromašne devojke učile vez i ostale poslove, pismenost i muziku. Na dvoru je imala i knjigohranilište.

Milica Hrebeljanović

(oko 1335 - 1405)

Vladarka Srbije posle boja na Kosovu, žena kneza Lazara, srednjovekovna spisateljka i svetiteljka. Smatra se prvom Srpkinjom diplomatom koja je spasila parčanje Srbijen pod uticajemUgarske i Vuka Brankovića tako što je dala ćerku Oliveru sultanu Bajazitu i Srbiju stavila u vazalski odnos pod Turskom.

Marta Jorgović

(oko 1742 - oko 1780)

Prva Srpkinja koja je upisala i završila srednju školu, Prvu srpsku gimnaziju u Novom Sadu 1757. godine. Prema arhivskim podacima nijedna devojka se čak i decenijama posle Marte nije upisala u srednju školu. U školi je učila latinski, retoriku i uspešno je savladala sintaksu.

Ljubica Obrenović

(1788 - 1843)

Prva knjeginja obnovljene Srbije, žena kneza Miloša Obrenovića i majka kneza Mihaila Obrenovića. Stroga i samosvesna, često je zauzimala sopstveni stav u politici i dolazila u sukobe sa knezom. Čak je prešla i u opoziciju i pomogla Miletinu bunu (1835), i  slabljenje Kneževog položaja.

Katarina Ivanović

(1811 - 1882)

Prva srpska akademska slikarka, jedna od tri koje su sikale u 19. veku. Njen opus uključuje 38 slika, nekoliko crteža i skica. Za života je postala jedina od svih Srpkinja koja je izabrana za člana Srpskoga Učenoga Društva u Beogradu.

Milica Stojadinović Srpkinja

(1828 - 1878)

Srpska književnica 19. veka,  prva je velika pesnikinja srpske književnosti, posle monahinje Jefimije iz 14. veka. Sve njene pesme bile su inspirisane srpskim revolucionarnim duhom. Smatra se i prvom ženom reporterom u Srbiji jer je izveštavala o bombardovanju Beograda 1862. godine.

Draginja Ružić 

(1834 — 1905) 

Smatra se prvom srpskom profesionalnom glumicom. Bila je članica ansambla i jedna od najboljih glumica Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Smatra se da je odigrala oko 350 uloga.

Sofija Jorgović

(1839-1895)

Prva srpska učiteljica (1871) i prva nastavnica u srednjoj školi (1875). U Somboru je predavala u Srpskoj učiteljskoj školi i u Srpskoj višoj devojačkoj školi predmete koji su se zvali Ženski ručni rad, Kućarstvo, Dijetetika i Crkveno pojanje i pevanje.

Draga Dimitrijević Dejanović

(1840 - 1871)

Srpska društveno-kulturna aktivistkinja, učiteljica (nastavnica, guvernanta), glumica, književnica i publicistkinja. Objavljivala je i pod pseudonimom Draga D-ća. Zbog stavova koje je zastupala u vezi sa položajem žena u društvu s pravom je nazvana "prva srpska feministkinja".

Katarina Milovuk

(1844 - 1913)

Upravnica Više ženske škole u Beogradu, jedna od retkih obrazovanih žena svog vremena i osnivača Kola srpskih sestara. Prva žena u Srbiji koja je 1897. tražila da je upišu u birački spisak. Godine 1900. poslala je zahtev kralju Aleksandru Obrenoviću da dozvoli ženama da glasaju.

Poleksija Todorović

(1848 - 1939)

Jedna o tri srpske slikarke koje su slikale u Srbiji u 19. veku. Zapamćena je kao prva žena  koja je 1880. godine oslikala ceo ikonostas - u kapelici Sv. mučenice Natalije, sagrađene u dvorištu Više ženske škole, koja je nažalost srušena tokom Prvog svetskog rata.

Draga Ljočić Milošević

(1855 - 1926)

Prva srpska lekarka, feministkinja i sufražetkinja. Medicinu je studirala u Cirihu, kao jedna od retkih žena studenata medicine u to vreme. Važila je za veliku dobrotvorku koja je besplatno lečila decu, a aktivno se zalagala i za emancipaciju žena u Srbiji.

Milica Tomić

(1859 - 1944)

Prva srpska novinarka i urednica s početka 20. veka u listu "Žena". Jedna od sedam žena koje su 25. novembra 1918. prisustvovale Skupštini koja je izglasala prisajedinjenje Vojvodine Kraljevini Srbije. Ovim činom su prvi put u istoriji Evrope žene dobile pravo glasa.

Jelena Dimitrijević

(1862 - 1945)

Srpska književnica, svetska putnica i dobrotvorka. U istoriji srpske književnosti smatra se prvom književnicom koja je napisala i objavila prozno delo - putopis "Pisma iz Niša o haremima" (1894). Proputovala je Evropu, Aziju, Ameriku i Afriku. Pisala je o nepravdi nad ženskim delom čovečanstva.

Mejbl Grujić

(1872 - 1956)

Žena diplomate Slavka Grujića, osnivač Kola srpskih sestara, dobrotvorka i dobrovoljna medicinska sestra tokom Velikog ata. Život je posvetila afirmaciji Srbije u Americi i Britaniji. Angažovala je ličnosti poput Mihajla Pupina i američkog predsednika Vudroa Vilsona da pomognu Srbiji.

Nadežda Petrović

(1873 - 1915)

Najpoznatija srpska slikarka i pionirka ratne fotografije među ženama na Balkanu. Jedna je od osnivača Kola srpskih sestara i prvi sekretar organizacije. Bila je volonter bolničarka srpske kraljevske vojske u Balkanskim ratovima. Tokom Velikog rata preminula od posledica tifusa.

Flora Sends

(1876 - 1956)

Britanska bolničarka, kasnije i dobrovoljac Prvog svetskog rata. Odlikovana je sa sedam medalja. Smatra se prvom ženom oficirom u srpskoj vojsci.

Isidora Sekulić

(1877 - 1958)

Prva članica Srpske akademije nauka i umetnosti. Akademik, književnica i prvakinja borbe za ženska prava, za života je stekla uvaženje kao najobrazovanija i najumnija Srpkinja svoga vremena. Objavila je mnoštvo knjiga narativne proze, kritičkih knjiga i članaka.

Jelisaveta Načić

(1878 - 1955)

Prva žena arhitekta u Srbiji. Probila sve barijere od studija do državnog ispita, do tad rezervisani samo za muškarce. Plodonosna karijera joj je prekunuta kada je 1916. odvedena u logor u Mađarsku jer je 1913. na Terazijama podigla slavoluk u čast povratka srpske vojske iz balkanskih ratova.

Marija Maga Magazinović

(1882—1968)

Prva moderna srpska plesačice i teoretičarka plesa, osoba snažnog integriteta koja je pripadala intelektualnim i umetničkim krugovima Beograda. Donela je nov evropski duh i modernistički pristup umetnosti čime je doprinela i modernizaciji srpskog patrijahalnog društva.

Milica Bogdanović

(1882-1978)

Prva srpska istoričarka i doktor nauka, koja je doktorirala istoriju 1907. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Bila je profesorska, napisala je knjigu o rimskoj istoriji, biografiju Tolstoja i građu za istoriju Beograda u 18. veku.

Marija Mara Rosandić

(1883 - 1954)

Prva srpska školovana fotografkinja. Ostavila je na stotine umetničkih fotografija koje su verodostojna svedočanstvo vremena, ljudi i događaja. Njeni portreti, fotografije Kraljice Marije sa tek rođenim prestolonaslednikom Petrom, iskorišćeni su kao serija razglednica, a objavljivani su i u novinama.

Katarina Bogdanović

(1885 — 1969)

Prva Srpkinja koja je završila filozofiju u Srbiji, među prvim ženama koje su se borile za svoja prava, perjanica u borbi protiv fašizma i borkinja za radnička prava. I prva žena koja je u Srbiji napisala srednjoškolski udžbenik.

Nadežda Stanojević

(1887 — 1978)

Prva srpkinja pedijatar, učesnik balkanskih i Prvog svetskog rata, nosilac Ordena Svetog Save V reda. Na Akušerskom odeljenju Opšte državne bolnice u Beogradu, 1921. godine, osnovala prvo Savetovalište za majke u Srbiji, u kome su majke tražile savete i pomoć dečjeg lekara.

Milunka Savić

(1890 ili 1892 - 1973)

Srpska junakinja Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, narednik u Drugom puku srpske vojske "Knjaz Mihailo", prva žena sa najviše odlikovanja u istoriji ratovanja. Ranjavana je u borbama devet puta, a zbog neizmerne hrabrosti Francuzi su je prozvali "srpska Jovanka Orleanka".

Ksenija Atanasijević

(1894 - 1981)

Filozof, prevodilac i prva žena koja je doktorirala na Beogradskom univerzitetu 1922. Diplomirala je čistu filozofiju s klasičnim jezicima. Najveća srpska žena mislilac, čija je glavna tema problem zla u pojedincu i društvu. Pisala je protiv nacionalizma i branila Jevreje zbog čega je Gestapo hapsi.

Smilja Kostić Joksić

(1895 - 1981)

Prva žena docent Medicinskog fakulteta u Srbiji. Pedijatar, naučni radnik, vanredni profesor, šef prvog Dečjeg dispanzera u Beogradu... Predsednik Francuske 1952. joj je dodelio Orden Legije časti zbog zalaganja za primenu Be-se-že vakcine u suzbijanju tuberkuloze kod dece u Jugoslaviji.

Kraljica Marija Karađorđević

(1900 - 1961)

Jugoslovenska kraljica, supruga kralja Aleksandra I i majka poslednjeg jugoslovenskog kralja Petra II Karađorđevića. Veliki humanitarac odlikovana Ordenom legije časti, ostaće upamćena i kao starastveni ljubitelj automobila i prva srpkinja koja je imala vozačku dozvolu.

Danica Tomić

(1905 — 1961)

Jugoslovenska avijatičarka, prva avijatičarka na srpskom nebu i prva žena sa pilotskom dozvolom u Kraljevini Jugoslaviji. O njoj postoji samo jedan jedini pisani trag u reviji "Ilustrovani list" iz maja 1928, u kojem je opisan njen neverovatne avijatičarske akrobacije.

Vera Pešić

(1919 - 1944)

Prva srpska špijunka. Njen zadatak bio je da uđe u mrežu špijuna britanske, francuske i nemačke obaveštajne službe koje su plele svoje mreže u Beogradu. Ubijena je sa 25 godina od strane četnika.

Mira Trailović

(1924 - 1989)

Srpska i jugoslovenska pozorišna rediteljka i menadžerka u kulturi. Zajedno sa Radošem Novakovićem je jedan od osnivača, a potom i dugogodišnji upravnik kultnog beogradskog pozorišta Atelje 212. Smatra se majkom beogradske avangarde.

(Ona.rs)